Connect with us

Upište pojam za pretragu

Tehnologija

Ove zemlje i gradovi će nestati zbog podizanja razine mora! Kako to možemo spriječiti?

Tijekom 20. stoljeća razina mora se u prosjeku, godišnje, podizala za 1.4 mm. Između 2006. i 2015. taj je godišnji prosjek narastao na 3.6 mm. Nacionalna agencija za istraživanje oceana i atmosfere (NOAA) predviđa kako će se porast razine mora biti 0.3 m na početku sljedećeg stoljeća, dok UN-ov međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC) predviđa podizanje razine mora 43-60 cm do 2100.

Ako se ova negativna predviđanja zaista ostvare to će dovesti do velikih problema diljem Zemlje. Znači li to da će većina gradova i zemalja nestati još tijekom naših života ili ipak možemo nešto učiniti? Naravno, sve ovisi o tome činimo li kao čovječanstvo dovoljno kako bismo spriječili moguće katastrofe u budućnosti.

Država koja bi bilo izrazito pogođena podizanjem razine mora od 45 cm godišnje su Maldivi jer je najravnija država na Zemlji, a u slučaju tolikog podizanja razine mora 77% kopnene površine Maldiva u potpunosti bi nestalo do 2100. Država u Oceaniji, Kiribati, suočila bi se s vrlo sličnom sudbinom jer je kao i Maldivi vrlo ravna.

Zemlja u kojoj će većina ljudi potencijalno biti pogođena promjenom razine mora je Kina s 43 milijuna ljudi na nesigurnim obalnim lokacijama. Ostale zemlje koje bi se suočile s velikim problemima, u slučaju tolikog podizanja razine mora, su Bangladeš gdje se procjenjuje kako će 32 milijuna ljudi biti u opasnosti do 2100. i Indija gdje bi se u opasnosti našlo 27 milijuna ljudi. Ipak, čak i u tom najgorem slučaju niti jedna zemlja ne bi u potpunosti nestala do 2100.

Gradovi su u većem riziku od potpunog nestanka. Primjer je Jakarata koja je proglašena gradom koji se najbrže “utapa”, odnosno tone. Uz Jakartu, posebno su ugroženi gradovi Dhaka u Bangladešu i Lagos u Nigeriji te Bangkok na Tajlandu.

Porast razine mora također će vjerojatno snažno utjecati na Sjedinjene Američke Države. Na temelju nedavnih projekcija, mnogi gradovi u SAD-u mogli bi se suočiti s ozbiljnim problemima do 2050. godine, a brojni bi dijelovi zemlje mogli bi potencijalno biti nepogodni za život.

Naravno, još uvijek nije prekrasno i puno se može učiniti ulaganjem u infrastrukturu i obalna područja, potrebno je samo djelovati i mudro planirati.

Centralna.ba