Balkan se suočava s izazovima i potrebom za privlačenjem strane radne snage kako bi podržala rast ekonomije do 2030. godine.
Prognoze ukazuju na to da će u narednom desetljeću, uz pretpostavku stabilnog rasta BDP-a, raditi između 400 i 500 hiljada stranih radnika, čime bi oni činili četvrtinu ukupne radne snage.
HUP naglašava potrebu da samo Hrvatska privuče visoko kvalificirane radnike u sektore s najvećim deficitom radne snage. To uključuje područja kao što su informacijsko-komunikacijska tehnologija (ICT), turizam, građevina, poljoprivreda te dijelovi prerađivačke industrije. Fokus na ovim sektorima, gdje postoji brži realni rast produktivnosti u poređenju s prosjekom EU, može biti ključ uspjeha ekonomije.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, broj stranih radnika u Hrvatskoj je značajno porastao, posebno u sektorima kao što su građevini, turizam, industrija, saobraćaja i trgovina. U 2023. godini, MUP je izdao više od 172 hiljae dozvola za boravak i rad, pri čemu se najveći broj, gotovo 69 hiljada, zaposlio u građevinskom sektoru.
HUP-ov glavni ekonomist, Hrvoje Stojić, naglašava potrebu za strategijom privlačenja visoko kvalificiranih radnika. Ističe da trenutno više od dvije trećine uvezenih radnika spada u kategoriju nisko kvalificiranih te da je potrebno razmišljati o novim strategijama kako bi se privukla radna snaga s visokim kvalifikacijama. Stojić ističe važnost podizanja produktivnosti i bruto dodane vrijednosti kako bi se omogućio rast plata i približavanje prosječnim primanjima u EU.
Analitičar Damir Novotny naglašava potrebu za dugoročnim planiranjem i reindustrijalizacijom. Govori o nedostatku industrije temeljene na znanju i potrebi za izgradnjom kvalitetnih radnih mjesta u nisko razvijenim dijelovima zemlje. Novotny naglašava da je ekonomski nacionalizam stvar prošlosti te da nove vrijednosti ovise o vrsti poslova za koje će se trebati radnici.
Analitički prilog ukazuje na kompleksnost izazova s kojima se zemlje susreći u vezi s radnom snagom i potrebu za dugoročnim strategijama kako bi se podržao održiv ekonomski rast. Privlačenje visokokvalificirane radne snage, poticanje inovacija te ulaganje u sektore s bržim rastom produktivnosti postaju ključni elementi planiranja budućnosti ekonomije.
Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.
Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.
