Prvi Plan prilagođavanja klimatskim promjenama (NAP) u Bosni i Hercegovini koji je nedavno izrađen je, prije svega, jedna od obaveza Pariškog klimatskog sporazuma iz dijela koji se odnosi na adaptaciju na klimatske promjene.
Usklađen je i sa Ciljevima održivog razvoja, naročito sa tačkom 13. koja se odnosi na Klimatske akcije, te sa preporukama Sekretarijata UN Konvencije o klimatskim promjenama – kazao je u razgovoru za Fenu prof. dr. Goran Trbić, vodeći ekspert na izradi NAP dokumenta.
Permanentna istraživanja
On je istakao kako je potrebno što prije krenuti u implementaciju većine mjera kako bi poboljšali otpornosti Bosne i Hercegovine na klimatske promjene.
– Potrebno je vršiti praćenje implementacije mjere, redovno informisati javnost, te permanentno vršiti dalje istraživanje i praćenje klimatskih promjena. Nakon određenog perioda biće potrebno uraditi analizu u kojoj mjeri je NAP realiziran i, eventualno, izvršiti korekciju i dopunu mjeru u skladu sa implementacijom i raspoloživosti sredstava – kazao je prof. Trbić.
Na pitanje kolika su sredstva potrebna za njegovu provedbu i kako ih osigurati, prof. Trbić je istakao kako je za realizaciju NAP-a neophodno oko 7,5 milijardi KM.
– Može se očekivati da će se veći dio sredstava obezbijediti iz raznih međunarodnih fondova i donatorskih institucija Međutim, neophodno je jedan dio aktivnosti realizirati i iz dostupnih domaćih sredstava – kazao je.
Prof. Trbić je napomenuo da se neke mjere već realiziraju koje se odnose na projekte navodnjavanja, vodosnabdijevanja, odbrane od poplava, sistema ranog upozoravanja, jačanje kapaciteta, istraživanja, jačanja svijesti i dr.
– Jedna od ključnih aktivnosti odnosno mjera je izgradnja višenamjenskih akumualacija koje će biti u funkciji: vodosnabdijevanja, navodnjavanja, regulacije bujičnih poplava, gašenja požara i drugih aktivnosti – kazao je Trbić.
Na pitanja koje su ključne aktivnosti realizirane na projektu, prof Trbić ističe da je jedna od ključnih aktivnosti procjena uticaja klimatskih promjena i ekstrema na najugroženije sektore.
– Među najugroženijim sektorima su poljoprivreda i vodoprivreda, odnosno upravljanje prirodnim resursima. Od ostalih najugroženijih sektora možemo izdvojiti: javno zdravlje, turizam, šumarstvo, biodiverzitet i osjetljive ekosisteme. Izvršena je i izrada klimatskih mapa prema klimtskom scenariju RCP8.5 do kraja XXI vijeka. Sem toga, definisani su i mogući uticaji po sektorima na osnovu očekivane promjene klimatskih elemenata i indeksa. Naglašavamo, da su urađene klimatske mape i definisani klimatskih uticaji na četiri odabrane općine: Trebinje, Sanski Most, Zenica i Laktaši – kazao je Trbić.
Govoreći o tome koliko je trajala izrada ovog plana, istakao je da je efektivna izrada prvog Plana prilagođavanja klimatskim promjenama u Bosni i Hercegovini trajala oko tri godine.
– Međutim, inicijalne aktivnosti su pokrenute još 2016. godine, kada se realizirao projekat ”Integrisanje klimatskih promjena u probleme poplava u slivu rijeke Vrbas” – kazao je Trbić.
Domaći eksperti
Dodao je da je bitno naglasiti da su okosnicu tima i ključne aktivnosti na planu realizirali domaći eksperti.
– Iako je izrada plana bila vršena u uslovima pandemije Coivd-19 obezbijeđen je širok nivo konsultacija sa zainteresovanim stranama. Sem ključnog dokumenta Nacionalnog plana adaptacije, urađena je i procjena uticaja na četiri pilot općine: Trebinje, Sanski Most, Laktaši i Zenica. Predložene općine su jedne od najugroženijih sa aspekta uticaja klimatskih ekstrema, od kojih posebno izdvajamo probleme sa intenzivnim padavinama, poplavama, sušama i toplotnim talasima – kazao je Trbić.
Istakao kako će finalni dokument biti proslijeđen enitetskim, državanim te institucijama Brčko distrikta BiH na usvajanje.
– Finalna radna verzija NAP-a već je bila na uvidu ministarstvima i resornim institucijama. Nakon dobijenih komenatra i njihovim integrisanjem u tekst došlo se do finalne verzije plana, koja će biti ponuđena vladama na razmatranje i usvajanje – naglasio je prof. Trbić.
Plan prilagođavanja klimatskim promjenama BiH- NAP, izrađen je u okviru projekta “Unapređenje procesa izrade Plana prilagođavanja Bosne i Hercegovine (BiH) na klimatske promjene – (NAP) radi srednjoročnog planiranja investicija u klimatski osjetlјive sektore u Bosni i Hercegovini”, koji finansira Zeleni klimatski fond (GCF), a implementira UNDP u saradnji s Ministarstvom vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine i Ministarstvom za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske, kao UNFCCC kontakt institucijom za Bosnu i Hercegovini, Ministarstvom polјoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske, Federalnim ministarstvom polјoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Federacije BiH, Federalnim ministarstvom okoliša i turizma.