Dokument koji je prije nekoliko dana procurio u javnost, a u kojem Ambasada Izraela podržava ideje reforme izbornog zakona po mjeri HDZ-a BiH i Hrvatske, postao je predmet analiza i izraelskih medija koji se čude ‘prašini’ koju je on podigao.
Pozdravlja li se diskriminacija?
Naime, Izraelske novine Haaretz u svojoj analizi navode kako su bosanski političari žestoko obrušili na Izrael u utorak, optužujući Izraelsku ambasadu da se neprimjereno miješa u unutrašnju politiku kroz svoju podršku kontroverznom planu izborne reforme.
Kako navode kritičari kažu da bi predložena promjena izbornog zakona umanjila politički utjecaj Jevreja, Roma i drugih manjina u zemlji.
“Teško je shvatiti kako bi službena politika Države Izrael mogla biti da pozdravi diskriminaciju Jevreja i nemogućnosti obnašanja dužnosti u Bosni i Hercegovini”, rekla je ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković za Haaretz.
“Predloženi izborni zakon zacementirao bi sadašnji diskriminirajući sistem prema manjinama u BiH”, rekla je.
Turkovićeva izjava uslijedila je nakon što je dopis izraelskog ambasadora u glavnom gradu Albanije, Tirani, koje je također nadležno za Bosnu, uveliko kružio zemljom tokom ove sedmice. Memorandum je izdan kao odgovor na izborni zakon koji je promovisao Ured visokog predstavnika, institucija koju podržava EU stvorena nakon ratova 1990-ih kako bi nadgledala civilne aspekte provedbe sporazuma kojim je okončan rat u Bosni. OHR može poništiti odluke vlade u Bosni i Hercegovini.
Kako navodi pomenuti medij, plan podržavaju hrvatski i srpski nacionalisti, a protivi mu se probosanske snage. Objašnjavaju da se trenutni politički sistem u BiH temelji na sporazumu o podjeli vlasti između tri glavne etničke skupine: muslimanskih Bošnjaka, bosanskih Srba i bosanskih Hrvata, što je aranžman za koji se vjeruje da je isključio više od 100.000 građana iz političke reprezentacije na najvišoj razini.
U ovom trenutku, visoke pozicije u državnoj vladi BiH i nekoliko na lokalnoj razini ravnomjerno su raspoređene među pripadnicima njezinih konstitutivnih naroda, bez obzira na veličinu njihovog stanovništva.
Veličanje ratnih zločina
Promjena koju je predložio OHR prevagnula bi lokalnu demografiju, što bi zauzvrat moglo dodatno učvrstiti moć etnonacionalističkih stranaka. Izraelska ambasada odlučila se osvrnuti na osjetljivu temu napisavši u svom memorandumu koji je sada procurio da su “spremnost i prijedlozi hrvatske strane, koji su pokazali tokom pregovora o izmjenama izbornog zakona, dobrodošli”.
Ministrica vanjskih poslova Turković izjavila je za Haaretz da je iznenađena odgovorom Izraela. “Potreban je iskren pristup i istinska potpora vlade Izraela kako bi se zaštitila prava židovskog naroda u Bosni i Hercegovini, umjesto da se hvale oni koji održavaju nejednakost uskraćujući ljudima drugog porijekla, poput Židova, njihova prava u Bosni”, rekla je.
Ministrica vanjskih poslova također je ponovila ove osjećaje u pismu izraelskom Ministarstvu vanjskih poslova u kojem je zahtijevala pojašnjenje i utvrdila da je većina stranaka u BiH protiv predložene reforme. Iako je izraelsko ministarstvo vanjskih poslova odbilo komentirati Turkovićev zahtjev, izdalo je izjavu za Haaretz.
“Izraelska ambasada u Tirani, koje je također nadležno za Bosnu i Hercegovinu, izdala je [u ponedjeljak] dokument u kojem izražava podršku za očuvanje prava židovske zajednice u zemlji. Dokument je poslan nakon lokalne inicijative za izmjenu izbornog zakona i straha da bi implikacije rasprave oko te izmjene mogle naštetiti tim pravima”, stoji u saopćenju.
Željko Komšić, hrvatski političar koji ne podržava reformu, rekao je da Izrael podupire model koji je “davno napušten u svijetu jer se temelji na sistematskoj diskriminaciji” i podržavaju ga samo “politički akteri čija se politika temelji na negiranju genocida, veličanju ratnih zločina i zločinaca te na ostvarenju ciljeva presuđenih udruženih zločinačkih pothvata, što čvrsto vjerujem da nije službena politika Izraela.”
U memorandumu ambasade Izraela u Albaniji izražena je podrška nacionalističkim političarima Miloradu Dodiku iz srpske zajednice i Draganu Čoviću, šefu stranke Hrvatske demokratske zajednice, za “nedavne ohrabrujuće akcije koje su poduzele institucije Bosne i Hercegovine s ciljem zaštite Jevrejske zajednice i njen položaj u zemlji.” To je uključivalo odobravanje definicije antisemitizma Međunarodne alijanse za sjećanje na holokaust i preimenovanje ulica koje su odale počast nacističkim saradnicima.
Dodik, glasni pristaša Izraela, optužen je za poricanje genocida u Srebrenici 1995. u kojem su, prema nekoliko međunarodnih sudova, snage bosanskih Srba ubile oko 8.000 muškaraca i dječaka bosanskih muslimana. Također je pojačao pozive na separatizam i zaprijetio povlačenjem iz vojske zemlje kako bi stvorio neovisne srpske snage.
“Nedvojbena namjera izraelskog Ministarstva vanjskih poslova je da podrži” Dodika i Čovića te “zašto je Turković ljuta”, rekao je bivši bosanski ministar energetike Reuf Bajrović. “Sigurno možemo reći da je ovo naštetilo imidžu Izraela među bošnjačkim stanovništvom. Došlo je iz lijevog polja.”
Nazivajući trenutnu krizu “politički najžešćim trenutkom u dugo vremena”, Bajrović je rekao da je “po njegovom mišljenju ludost da izraelska vlada izađe i kaže ovo. To se vidi kao Izrael koji staje na stranu ljudi koji žele da Bosna nestane, ekstremno desničarskih poricatelja genocida.”
“Zašto bi Izrael to učinio?” upitao. “Mogu samo nagađati.”
I Bošnjaci i Srbi su posljednjih godina pokušali iskoristiti moralni stav Izraela po pitanjima genocida kako bi poduprli svoje argumente. Prošlog decembra Turković je pozvala tadašnjeg ministra vanjskih poslova Yaira Lapida da okupi međunarodnu zajednicu protiv srpskog revizionizma, bitku oko koje mnogi vide kao središnju u borbi za buduću održivost bosanske državnosti.
