Dolazak njemačke ministrice vanjskih poslova Annalene Baerbock u Bosnu i Hercegovinu i njen susret s ministricom vanjskih poslova Biserom Turković, članovima predsjedništva, Dodikom, Komšićem i Džaferovićem, visokim predstavnikom Christianom Schmidtom, gradonačelnicima Sarajeva, Mostara i Banja Luke i predstavnicima nevladinog sektora označava definitivan povratak Njemačke napuštenoj politici stvaranja funkcionalne Bosne i Hercegovine i predstavlja prvu jasnu posljedicu novonastalih okolnosti nakon agresije Rusije na Ukrajinu, piše Dragan Markovina za Telegram.
Ili, preciznije govoreći, predstavlja značajan odmak od politike Angele Merkel i njezine očite podrške politici Aleksandra Vučića ili hrvatskog HDZ-a koja je bila vidljiva u svakoj prilici i svakako je govorila puno više od deklarativnog zalaganja za funkcionalnu BiH. Istina je da nova ministrica vanjskih poslova iz stranke Zelenih, kao i čitava Vlada, dolazi sa sasvim drugog dijela političkog spektra u odnosu na prethodnu, bez obzira na kontinuitet socijaldemokrata, no to je tek jedan dio objašnjenja nove političke stvarnosti.
Novopronađeno europsko jedinstvo
Drugi, dugoročno bitniji razlog na kojeg više neće utjecati promjene vlasti na izborima u Njemačkoj, odnosi se na novopronađeno europsko jedinstvo i novi uzlet ideje ujedinjenje Europe, prestravljene onim što se događa u Ukrajini. Nakon što je godinama ignorirala organiziranu destrukciju državnih institucija u BiH i općenito se postavljala kao da će se stvari riješiti po inerciji, praveći se da ne vidi ozbiljne aktivnosti Rusije da se to nikad ne dogodi, europska politika, koju umnogome personificira Njemačka, je izgleda definitivno shvatila svu pogubnost takvog stava.
Sada, kao da je ovim posjetom željela poručiti da je vrijeme zabave i eksperimentiranja s miniranjem institucija države i snovima o secesiji ili daljnjoj podjeli zemlje gotovo. Baerbock je u, za diplomaciju neuobičajeno otvorenom nastupu, rekla da je Rusija izrazila rezerve prema poziciji Visokog predstavnika, ali da Njemačka čvrsto stoji iza Schmidta, da je državna suverenost i cjelovitost neupitna, da ne podržava nikakve secesionističke i destruktivne politike, da se izbori moraju održati u zakonskom roku i da treba provesti reformu Izbornog zakona kojom bi se dokinule sve vrste nejednakosti i da se odluke konačno trebaju početi donositi u parlamentu.
Poruka koju je Dodik odmah shvatio
Da ne bi ostavila nikakve nejasnoće oko ove posjete, rekla je i sljedeće: “Europa je pred ratnom katastrofom i svjesna sam da se mnogi ljudi kada pogledaju slike iz Ukrajine prisjećaju strašnih vremena devedesetih. Zato je važno posjetiti Sarajevo i pričati o tome da bez mira nema slobode, demokracije i vladavine prava, nema ekonomskog razvoja. Zato moramo osigurati mir u BiH i boriti se protiv onih koji prijete miru”.
Drugim riječima, ministrica vanjskih poslova Njemačke je poslala najjasniju moguću poruku koju je Milorad Dodik odmah shvatio, izjavivši nakon sastanka da je inicirao da se zbog novonastale situacije u Ukrajini Bosni i Hercegovini što prije dodijeli status kandidata za ulazak u Europsku uniju. Nestale su kao rukom odnesene sve one najave iz siječnja o tome kako Bosna i Hercegovina nema budućnosti i kako se Srbi ne smiju vezivati za BiH, da ne bi žalili kada neminovno odu. Ili ona da svaki nacionalni pokret ima jedinstven cilj, da izgradi narodnu državu, zbog čega se kod Srba ne smije uvući sumnja da je to moguće, pošto to jeste moguće.
Je li riječ o kratkoročnom i taktičkom uzmaku
Ostaje naravno pitanje je li riječ o kratkoročnom i taktičkom uzmaku koji će biti poništen prvom prilikom i nastavkom izlaska iz zajedničkih institucija, ili je Dodik ispravno procijenio da mu Vladimir Putin i ruska diplomacija neće više moći pretjerano pomoći u destrukciji Bosne i Hercegovine.
Svakako, BiH je ponovno došla u fokus europske diplomacije, što predstavlja ozbiljan pomak naprijed.