Temelji za zgradu Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru postavljeni su još 1996. godine. To je uradio tadašnji gradonačelnik Zapadnog Mostara i visokopozicionirani HDZ-ov funkcioner Mijo Brajković.
Hrvatski mediji u Mostaru, a posebno HTV Mostar i Hrvatska radio postaja Mostar svakodnevno su emitovali priloge o tome, pozivajući da se što prije izgradi Hrvatsko narodno kazalište. Iako su i u to vrijeme predstavnici Islamske zajednice i pojedini bošnjački funkcioneri upozoravali da je gradnja kazališne zgrade u Mostaru predviđena na vakufskoj zemlji, na nekadašnjem Lakišića haremu, HDZ-ove vlasti se nisu obazirali na to.
Mijo Brajković je u to vrijeme bio alfa i omega dešavanja u Mostaru
Danas, iz uprave Hrvatskog narodnog kazališta pozivaju se na odobrenja i dozvole koje su dobili 1996. godine i godina koje su slijedile i kažu da imaju pravo da grade. Tako je Ivan Vukoja, direktor HNK u nedavnim izjavama medijima ustvrdio da su „stogodišnja nastojanja napokon ispunjena“.„Usprkos svim osporavanjima i negiranjima, Hrvatsko narodno kazalište u Mostaru ušlo je u 28. godinu svoga postojanja i djelovanja te u ozbiljnu završnu fazu priprema za nastavak i dovršetak gradnje kazališne zgrade.
„Nepobitna je i provjerljiva činjenica da Hrvatsko narodno kazalište u Mostaru ima ispravnu i važeću dozvolu za gradnju, odnosno da je nastavak gradnje zgrade HNK Mostar u potpunosti legalan proces za koji postoje sve zakonom propisane dozvole i odluke“, navodi Vukoja.
Ono što jeste vidljivo je da na službenoj stranici Hrvatskog narodnog kazališta piše da su im osnivači Grad Mostar i Vlada Hercegovačko neretvanskog kantona. Također je navedeno i da je u „ Mostaru 22. 09.1994. godine, odlukom Vlade Hrvatske Republike Herceg-Bosne, utemeljeno Hrvatsko narodno kazalište.“
Ploča za temelje zgrade Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru postavljena je još početkom 1996.
Smajkić: Radi se po principu ‘Ti meni, ja tebi’ HDZ-a i SDA
Bivši mostarski muftija Seid ef. Smajkić u razgovoru za Raport kaže da je mnogo toga sporno u vezi izgradnje zgrade Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru.
„Poznato je da se gradi na vakufskoj parceli nekadašnjeg Lakišića harema čiji imovinsko- pravni status ni do dana današnjeg zakonski nije riješen, a zabranjuje se izgradnja Islamskog kulturnog centra, na čiju se dozvolu za izgradnju čeka više od dvije decenije. Problem je u tome što se ovdje radi o „specijalnoj zoni“- distriktu, koja bi morala da objedinjuje integrativne faktore grada Mostara i svih građana Mostara, a ne jedne političke i narodnosne populacije o kojoj je ovdje riječ. To pretpostavlja utvrđivanje prioriteta gradnje svih ključnih subjekata u gradu Mostaru koje bi u paketu, a ne parcijalno usvojilo Gradsko vijeće.
Ono što revoltira i uznemirava građane Mostara, prvenstveno Bošnjake, kad je riječ o ovoj nelegalnoj gradnji krije se u nama nedokučivim činjenicama da Vlada Federacije BiH finansijskim sredstvima od dva miliona maraka pomaže ovu nelegalnu gradnju. Naša razmišljanja idu u pravcu, jer nas je životna praksa na to naučila, da se ovdje radi o poravnanju nekih računa na principu „ti meni, ja tebi“ vodećih koalicionih političkih partnera SDA-a i HDZ-a“, ističe muftija u penziji Smajkić.
Seid ef Smajkić: Mostarski mufrija od 1980. do 2014. godine
Na tvrdnju uprave Hrvatskog narodnog kazališta da imaju sve potrebne dokumente za građenje, nekadašnji mostarski muftija koji na na toj poziciji bio od 1980. do 2014. godine, kaže da ga ne čudi da postoje „neki papiri“ tj dozvole za građenje.
„Ti njihovi papiri jednaki su onim „dozvolama“ za postavljanje velikog križa na Humu iznad Mostara, za izgradnju ogromnog zvonika crkve u Mostaru i sličnih projekata urađenih nakon završetka rata. Jer ako su mogli dobiti dozvole za takvo nešto, onda ne čudi da tvrde da imaju odobrenja i za građenje zgrade Hrvatskog kazališta. No, postavlja se pitanje legalnosti tih dokumenata?! Hrvatsko kazalište ne grade od jučer. Mnogi pojedinci su od nas ozbiljno tražili da i mi bez dozvole postavimo temelje i počnemo s gradnjom Islamskog kulturnog centra, koji je neophodan ovom gradu. Kad mogu oni (Hrvati), možemo i mi (Bošnjaci), no mi nismo željeli nezakonito ulaziti u taj plemeniti projekat.
Nema nikakve sumnje da Hrvati u ovom gradu sve što žele mogu postići, dok su Bošnjaci i ostali uskraćeni, i u problemu. Ilustracije radi, svjedočimo da od gradske administracije svih saziva nikada nismo dobili dozvole za obnovu u ratu porušenih džamija u zapadnom dijelu grada: Baba Beširove džamije na Balinovcu, Lafi Hadži Alibega na Pijesku i Derviš paše Bajezidagića u Podhumu. Nakon toga, neko se pametan dosjetio pa je nadležnost izgradnje- renoviranja porušenih kulturnih objekata izmjestio iz nadležnosti lokalnih u nadležnost federalnih organa uprave, što je odmah polučilo uspjeh.
Ista je situacija sa džamijom u Počitelju i džamijama u Stocu, te džamiji Alipaše Rizvanbegovića na Buni, što znači da je potiranje bošnjaštva i Bošnjaka na ovim prostorima strateški cilj politike hrvatskih političkih stranaka. Ovome bi mogli dodati još višegodišnjih neriješenih pitanja poput ograđivanja Liska harema, na lokalnom nivou“, ističe muftija Smajkić.
Kada je riječ o projektu Islamskog kulturnog centra u Mostaru, Smajkić kaže da se on nalazi više od dvije decenije u ladicama, kako je naveo, korumpirane gradske uprave. „Za takvo stanje nisu krivi isključivo hrvatski političari, nego i „naši“ koji su „prodali dušu đavolu za pregršt srebrenjaka“.
Između njih bi izdvojio časno ponašanje Seada Pintula, ing. arh. koji se povukao iz sastava instrumentalizirane Komisije koja je u nedostatku Gradskog vijeća u vrijeme Ljube Bešlića odobravala projekte za izgradnju u nužnim slučajevima. Notorna je činjenica da je izgradnja islamskog kulturnog centra na Lakišića haremu političko, a ne urbano građevinsko pitanje, što su mi potvrdili brojni odgovorni uposlenici građevinskog sektora pri administraciji gradskog vijeća u Mostaru. Novo Gradsko vijeće Mostara može riješiti ove i druge probleme iz svoje nadležnosti ako će se profesionalno, principijelno i objektivno odnositi prema poslu i povjerenju koje im je ukazano“, zaključuje nekadašnji mostarski muftija Seid ef Smajkić.
Pripreme za nastavak gradnje zgrade kazališta
U upravi HNK navode da će se radovi na zgradi Hrvatskog narodnog kazališta nastaviti.
Radovi na zgradi Hrvatskog narodnog kazališta će se nastaviti
„Hrvatska Republika Herceg-Bosna nije takozvana, kao što nije ni oborena ni ukinuta, nego je kroz Washingtonski mirovni sporazum ugrađena u Federaciju BiH. Sukladno Washingtonskom i Daytonskom sporazumu te Ustavu BiH Hrvati su konstitutivan narod u Bosni i Hercegovini. Konstitutivnost podrazumijeva ustavotvornost, stoga je Ustav BiH izraz političke volje i Hrvata u BiH. Kao konstitutivan i ustavotvoran, Hrvati u BiH su i državotvoran narod, odnosno formirana i institucionalizirana nacija. Kao takvi imaju političko i ustavno pravo na gradnju i financiranje nacionalnih ustanova kulture i umjetnosti. Koje su to ustanove, kada, gdje i kako će biti građene i financirane o tome odlučuju legitimni hrvatski politički predstavnici“, navedeno je u izjavi za medije predstavnika Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru.
Dakle, za očekivati je intenziviranje radova, posebno nakon pomoći Vlade Federacije BiH od dva miliona marka, bez obzira na tvrdnje i dokaze, da se građenje Hrvatskog kazališta izvodi na, u najmanju ruku, spornom području.