Evropa mora ojačati prisutnost na zapadnom Balkanu i zemljama u susjedstvu Rusije da ograniči njen utjecaj, dok ministri vanjskih poslova zemalja članica NATO-a završnog dana sastanka u Bukureštu šalju poruke da podržavaju njihovu nezavisnost.
Šefovi diplomatija članica NATO-a u utorak su obećali više pomoći Ukrajini u oružju i opremi za obnovu infrastrukture koju Rusija uništava bombardiranjima koristeći se “zimom kao oružjem” i ciljanim napadima na ukrajinsku energetsku infrastrukturu kako bi stanovništvo lišio grijanja, struje, vode…
Suočeni s ruskim pritiskom
Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg rekao je da će 30-člani savez u srijedu razgovarati s Moldavijom, Gruzijom i Bosnom i Hercegovinom, državama suočenima “s pritiskom Rusije“.
“Poduzet ćemo dalje korake kako bismo im pomogli da štite svoju nezavisnost, jačaju svoje odbrambene sposobnosti”, rekao je on.
U NATO-ovom je interesu brinuti se za njihovu sigurnost, dodao je Stoltenberg.
Evropski lideri zabrinuti su da bi zemlje južne i istočene Europe mogle izgubiti strpljenje u čekaonici na prijem u članstvo Evropske unije i NATO-a što ostavlja prostor za jačanje ruskog i kineskog utjecaja, te za nestabilnost.
Evropa mora pojačati prisutnost na zapadnom Balkanu kako bi ograničila utjecaj Rusije, rekao je talijanski šef diplomacije Antonio Tajani.
“Stabilnost zapadnog Balkana važna je za mir. Moramo zaustaviti Ruse na zapadnom Balkanu, ondje trebamo više Europe”, rekao je on.
“Moramo zaštiti sve zemlje zapadnog Balkana bliske Ukrajini. Zato je važno u ovom trenutku da radimo zajedno. Jedinstvo je važno i to je snažna poruka Rusiji”, dodao je Tajani.
NATO želi da nakon rata u Ukrajini, Rusija ne dobije “više nikakvu mogućnost da diktira sigurnosne opcije i način života svojim susjedima”. Naglasio je to estonski šef diplomatije Urmas Reinsalu.
Moldavija, smještena između Ukrajine i Rumunije, prošle je sedmice upozorila svoje stanovništvo neka se pripremi za tešku zimu. Suočava se s “oštrom” energetskom krizom koja bi mogla izazvati nezadovoljstvo naroda, prenosi HRT.
Separatistički konflikt
Moldavija ima 30 godina neriješen separatistički konflikt. Kontingent ruskih mirovnih snaga raspoređen je u Pridnjestrovlju gdje živi pretežno rusofono stanovništvo uz jugozapadnu granicu s Ukrajinom.
Separatisti uz podršku Rusije vladaju i u dvije regije Gruzije. To su Abahazija i Južna Osetija. Još 2008. godine ruska vojska izvela je invaziju na Gruziju tvrdeći da vlada u Tbilisiju ugrožava te regije.
Bosna i Hercegovina proživljava najgoru političku krizu od kraja rata 90-ih i bosanski Srbi ugrožavaju državne institucije prijeteći secesijom uz prešutnu podršku Rusije, navodi HRT.
Ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković, pozvana na sastanak NATO-a, izrazila je zabrinutost za svoju zemlju zbog ruskih nakana.
“U našoj vladi imamo pristalice Rusije. Podjela u našoj zemlji je duboka”, rekla je Turković.
Ministri vanjskih poslova zemalja članica NATO-a u srijedu, završnog dana sastanka u Rumuniji, razgovaraju i o tome kako jačati otpornost društva.
Stoltenberg i zapadne nacije su upozorili da je važno ne stvoriti novu ovisnost o Kini sada kada se Evropa oslobađa ovisnosti o ruskim energentima.
