Connect with us

Upište pojam za pretragu

BiH

Saslušanja pred Privremenom istražnom komisijom PD PSBiH za utvđivanje stanja u pravosuđu

Vršilac dužnosti (V.D.) glavnog tužioca Tužilaštva Bosne i Hercegovine Milanko Kajganić istaknuo je danas odlučnost da radi na svim predmetima koji su predviđeni Krivičnim zakonom BiH (KZBiH), bez obzira na bilo kakvu političku pozadinu, ili bilo kakvu drugu okolnost.

Svjedočeći pred Privremenom istražnom komisijom Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH (PSBiH) za utvrđivanje stanja u pravosudnim institucijama BiH, Kajganić je potcrtao da tužioci i sudije moraju čuvati i braniti vlastiti integritet.

– Za mene je izvršilac krivičnog djela, izvršilac krivičnog djela i mi u Tužilaštvu BiH ćemo jednako da postupamo prema svim počiniocima krivičnih djela. Naš posao je da prikupljamo dokaze, provedemo istragu i podignemo optužnicu, a samo će sud odlučiti da li je neko kriv ili nije kriv – bio je izričit prvi čovjek Tužilaštva BiH, odgovarajući na brojne upite članova spomenute komisije.

Kajganić je prethodno članove Istražne komisije detaljno upoznao o koracima koje je poduzeo u periodu od kada je preuzeo dužnost u oktobru 2021. godine, uključujući organizacijske promjene i poteškoće s kojim se suočavaju tužioci u svom angažmanu.

Precizirao je kako je, radi postizanja višeg stepena efikasnosti u radu, kroz Pravilnik Tužilaštva izvršena striktna specijalizacija odjela – Odjela za ratne zločine po regionalnim timovima, dok je Odjel za organizirani kriminal podijeljen na šest odsjeka i to za organizirani kriminal, korupciju, terorizam, privredni kriminal, za trgovinu i krijumčarenje ljudima i odsjek za međunarodnu pravnu pomoć i ostala krivična djela.

Dodao je kako je TCMS sistem, odnosno automatska dodjela predmeta u primjeni u punom kapacitetu.

Istovremeno, Kajganić je kazao kako još nije uspostavljena kontakt-tačka s EUROPOL-om te da nije potpisan sporazum s EUROJUST-om, a što kasni zbog činjenice da PSBiH još nije usvojila Izmjene i dopune Zakona o zaštiti ličnih podataka u skladu s evropskim standardima, čime je onemogućena razmjena relevantnih informacija.

Naveo je i poteškoće koje proistječu iz kašnjenja u usvajanju izmjena Zakona o krivičnom postupku BiH, a koje se tiču uvođenja instituta i definiranja statusa svjedoka-pokajnika, odnosno krunskog svjedoka, te dodatnog reguliranja pitanja posebnih istražnih radnji…

Na esplicitan upit da li je u dosadašnjoj praksi bio izložen bilo kavim pritiscima, odnosno da li je izvan politike, Kajganić je bio kategoričan da niko nije pokušao vršiti utjecaj na njega, te da nema ništa s politikom.

– Mene niko nije nazvao od političkih partija i tražio od mene da se zaustavim bilo koji predmet. Ja to ne mogu i moj jednostavan odgovor je da ja nikada ne bi pristao da idem u zatvor za bilo koga, pa i za predstavnika bilo koje političke ili bilo kakve druge organizacije u Bosni i Hercegovini – naveo je.

Potcrtao je kako mu je u tom kontekstu veoma bitan i efikasan alat automtaski TCMS sistem koji sprečava bilo kakve, eventualne, korake ometanja istrage, presignacije predmeta i sl.

U nastavku sjednice Istražne komisije saslušana je i glavna tužiteljica Tužilaštva Kantona Sarajevo (KS) Sabina Sarajlija, koja je dala iscrpan pregled prioritetnih aktivnosti, podsjećajući kako se radi o jednom od najvećih tužilaštava u BiH.

Referirajući se na metodologiju rada, naglasila je maksimalnu otvorenost prema javnosti, te spremnost za saradnju sa svim relevantnim institucijama, uključujući i međunarodne (OSCE, USAID…).

Istaknula je problem popune pozicija i fluktuacije tužilaca, podsjećajući kako je Tužilaštvo KS angažirano na velikom broju kompliciranih predmeta organiziranog i privrednog kriminala i korupcije, te da ima proaktivnu ulogu u tom pogledu.

Sarajlija je, također, ukazala na određene tehničke poteškoće, uključujući neophodnost preciznijeg definiranja instituta svjedoka-saradnika, neujednačenu sudsku praksu i posebne istražne radnje, kao i na činjenicu da je određen broj predmeta delegiran od Tužilaštva BiH, s obzirom na mjesnu nadležnost.

– Nastojimo spriječiti da iz zgrade Tužilaštva odu neke nekonzistentne odluke i da u istim ili sličnim slučajevima postupamo jednoobrazno – kazala je glavna tužiteljica Tužilaštva KS, navodeći kako u praksi postoje sudske presude koje svjedoče o tome da je zauzet neki novi stav, te da Tužilaštvo onda ima priliku da ih preispituje putem žalbe.

Predsjedavajući Privremene istražne komisije Damir Arnaut je nakon saslušanja/sjednice artikulirao zaključak, prema kojem, ova komisija traži da Vijeće ministara BiH u proceduru uputi izmjene i dopune, odnosno po potrebi novi Zakon o zaštiti ličnih podataka, usklađen sa standardima EU, a uzimajući u obzir svjeočenje v.d. glavnog tužioca Tužilaštva BiH.

Raport.ba