Javnost u Semberiji razbjesnila je vijest da je početkom ove sedmice srušen Vanekov mlin, jedna od znamenitosti ovog kraja i objekat koji je početkom prošle godine proglašen za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.
Kako i ko ruši spomenike pod zaštitom države i ko je odgovoran, provjerila je ekipa BHRT-a.
Vanekov mlin izgrađen je krajem 19. vijeka i tada je bio prvi paromlin u Semberiji zbog čega ima izuzetan značaj i proglašen je za kulturno–istorijsko dobro Republike Srpske.
Bio u zapuštenom stanju
Početkom prošle godine proglašen je i nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.
Ovaj objekt, koji je godinama bio u zapuštenom stanju, bio je jedna od znamenitosti ovog kraja. Njegovo rušenje izazvalo je ogorčenost čelnika lokalne zajednice, ali i mnogih građana.
“I u materijalnom i u moralnom i u kulturnom i u kulturno-istorijskom smislu, ali je sramota prava riječ. To je bio najveći mlin u Bosni i Hercegovini, sa 5.000 tona dnevno”, navodi Zoran Midanović iz Muzeja Semberije.
Iz Gradske uprave u Bijeljini najavljuju čak i krivične prijave.
“Tražimo postupanje u ovom slučaju da bismo zaštitili svaki spomenik kulture i natjerali institucije da rade svoj dio posla. Zato ćemo mi to sutra ujutro podnijeti odgovarajuću prijavu”, rekao je gradonačelnik Bijeljine Ljubiša Petrović.
S druge strane, vlasnik zemljišta na kom se nalazi Vanekov mlin, kompanija “Pavgord”, tvrdi da je sve po zakonu. Iako su ranije isticali da će dio objekta koji je pod zaštitom države biti restauriran, sada kažu da su morali da sruše sve.
Dozvola za rušenje
Dozvola za rušenje stigla je iz Ministarstva prosvjete i kulture RS Zavoda za zaštitu kulturno – istorijskog nasljeđa. Kako su iz ovog zavoda istakli u odgovoru na upit BHRT-a, „ukoliko se kroz projekt stojećeg stanja utvrdi da nije moguća konzervacija i restauracija zbog konstruktivne stabilnosti ostataka, dozvoljeno je rušenje.“
Prema Odluci Komisije, moguće je uklanjanje ostataka Vanekovog mlina, uz obavezu da se izvrši faksimilsko–istorijska rekonstrukcija najznačajnijih dijelova objekta, uličnog fasadnog platna i dijela krovnih ravni nekadašnjih objekata mlina i upravne zgrade, kao i da se integriše konzervirana drvena veranda.
Investitor najavljuje da će to i učiniti. Na fotografijama koje je investitor proslijedio BHRT-u prikazan je dio fasade i drvene verande koja će biti izgrađena na prednjem dijelu budućeg kompleksa.
Rušenjem Vanekovog mlina u nepovrat je otišao dio prošlosti Bijeljine koji podsjeća na početak urbanizacije i industrijalizacije ovog kraja, kažu iz bijeljinskog muzeja.
Na mjestu nacionalnog spomenika Bosne i Hercegovine, iza simbolične replike fasade, u narednom periodu nići će deset stambenih i dvije poslovne lamele, sa podzemnom garažom.