Connect with us

Upište pojam za pretragu

BiH

Stećci su lična karta BiH: Nekropole više zanimaju strance nego domaće

Područje grada, odnosno nekadašnje općine Konjic jedno je od onih u Bosni i Hercegovini koje obiluje na hiljadama stećaka, kamenih nadgrobnih spomenika iz srednjeg vijeka, koji su 2016. godine upisani na Listu svjetske baštine UNESCO-a.

Stećci i njihove nekropole su jedna od misterija bosanskohercegovačke historije.

Najveće dileme

Najveće dileme se svode na pitanja njihovog porijekla, pripadnosti pokojnika koji su sahranjivani ispod stećaka, kao i simboličkih poruka koje nose pojedine predstave uklesane na njima.

Najviše podataka za historičare daju natpisi koji karakterišu manji broj stećaka. Natpisi govore o različitim društvenim slojevima koji su sahranjivani ispod stećaka, a i različitim vjerskim pripadnostima.

Time je opravdana postavka o stećcima kao nadgrobnim spomenicima stanovnika srednjovjekovne Bosne.

I danas postoje dvije dominantne teorije o njihovoj pripadnosti. Jedna kaže da je riječ o bogumilskim spomenicima, odnosno nadgrobnim spomenicima pripadnika Crkve bosanske, a druga da su ih radili Vlasi, originalna nomadska grupa s ovih prostora.

Ono što je sigurno jest da su se ispod stećaka pokopavali pripadnici tri tadašnje konfesije u Bosni i Hercegovini: Crkve bosanske, Rimokatoličke i Pravoslavne.

Stećci od Bjelimića do Konjica

A, na širem području Konjica stećaka ima svuda. Od nekropole na Poljicama podno planine Visočice na prostoru Bjelimića, nekropole stećaka u selu Zabrđani, nekropole stećaka u Glavatičevu, kao i one nešto poznatije nekropole sa stećcima u selu Biskup ili poznatije kao Grčka glavica koja sadrži čak 172 stećka, koje je obišla ekipa Anadolije.

Upravo ovi stećci na nekropoli Grčka glavica, koji se nalaze u neposrednoj blizini Glavatičeva, jedni su od posjećenijih jer iz Osnovne škole Glavatičevo tu dovode djecu koja im dolaze u posjete na čas u prirodi.

Ono što je također, interesantno vezano za tu nekropolu jeste da se tu nalazi jedan od najznačajnijih stećaka, žene vlastelina tog kraja u to vrijeme na kojem se nalazi naziv ispisan bosančicom, odnosno bosanskom ćirilicom koja je autentično i posebno pismo nastalo u srednjovjekovnoj Bosni i okolnim krajevima.

“Po informacijama na teritoriji Bosne i Hercegovine imamo oko 60.000 stećaka. Po našim informacijama na teritoriji grada, odnosno nekadašnje općine Konjic i okoline imamo 4.160 stećaka i 150 nekropola.

Treba mnogo sredstava

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine proglasila je 54 spomenika u gradu Konjicu i oko 30 su upravo nekropole stećaka, odnosno stećci koji su pod zaštitom države.

U nekim mjestima koji nisu dostupni građanstvu i Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH u saradnji sa općinom, odnosno gradom svake godine jedan dio se pokušava uraditi. Planira se i sama infrastruktura, jer do dolaska tih mjesta nije adekvatna.

Dio se radi svake godine, zaštiti se. Ali, naravno obzirom da je grad Konjic i okolina najveća teritorija u Bosni i Hercegovini kao sredina tu treba dosta sredstva i resursa da se to svake godine održava i da to bude na jednom nivou kada posjetioci dođu iz čitavog svijeta.

Turistička karika

Znamo da grad Konjic predstavlja jednu turističku kariku kada su u pitanju turisti iz čitavog svijeta. I naravno da treba da se tome posveti pažnja.

Vlada Federacije BiH je i sama nadležna za zaštitu nacionalnih spomenika BiH uz svoja resorna ministarstva i naravno uz koordinaciju naše lokalne zajednice kako bi to u budućnosti bilo na još jednom zavidnom nivou. Prije svega da se uradi mapiranje stećaka, infrastruktura.

Ali, prije svega treba tu još dosta vremena i resursa da to dostigne do tog nivoa”, rekao je u razgovoru za Anadoliju Muhamed Krnjić, kustos “Zavičajnog muzeja” u Konjicu.

Grad Konjic predstavlja jedan kulturno-historijsku destinaciju kada je u pitanju turizam.

“U samom gradu Konjicu imamo šest muzeja. Tako kada su ti kapaciteti u pitanju možemo reći da su u potpunosti iskorišteni, dok su stećci malo, da tako kažem, u nekom zaostatku. To prvenstveno da se većina njih nalazi u okolini Konjica na nekim nepristupačnim mjestima.

Jedino ovdje u gradu Konjicu posjetioci, gdje mi preporučimo, onim koji su naravno zainteresovani da vide stećke imaju mogućnost da vide njih pet iz srednjeg vijeka.

Oni su preneseni iz Lisičića i Ostrožca prilikom potapanja. Jedan od tih stećaka našao se i na Svjetskoj izložbi u Montrealu 1967. godine.

Naravno, da se radi na tome, kroz projekte, da se u budućnosti treba osposobiti bolja infrastruktura i mapiranje stećaka kako bi se posjećenost nekropolama bolje iskoristila. Nije u biti moguće sve odjednom.

Ali, nužno je raditi korak po korak kako bi turisti imali jednu bližu sliku i da vide da mi cijenimo stećke, jer je to naš identitet, identitet svakog Bosanca i Hercegovca”, naveo je Krnjić.

Stranci više zainteresirani za stećke od domaćeg stanovništva

Ističe da turiste fascinira sam izgled stećaka.

“I naravno da je srednjovjekovna Bosna bila specifična. To prvenstveno Crkva bosanska. Zanima ih taj historijat stećaka i naravno, kako su oni nastali i lokalitet.

Obzirom da su bili prognani od crkve i da su se smatrali hereticima, oni su kao što se ima prilika vidjeti bili u tim zabačenim mjestima. I crkve su te njihove bile gdje su pronađeni njihovi temelji. Tako da je ta priča o historiji, o stećcima zainteresira i kroz historijat.

Ali, nekada imamo stvarno neki dojam da nekako oni više cijene to nego mi sami generalno u Bosni i Hercegovini. Nekako su nam tu na vidiku i ne obraćamo pažnju na sve to. Ali, to je identitet, odnosno lična karta svakog Bosanca i Hercegovca.

I ono što nas nekada razočara jeste izostanak veće spoznaje o kulturno-historijskim potencijalima pa i stećcima, jer djeca treba se kroz obrazovni sistem, odnosno ekskurzije upoznavaju prije svega sa svojim okolinama, jer svako mjesto u Bosni i Hercegovini ima svoju priču, svoju tradiciju, historiju. Naravno da se onda mi prvo moramo upoznati s tim.

Bolje iskoristiti

A, naravno niko ne brani nekome da se upozna i sa svjetskim destinacijama. Ali, neka se bar kroz osnovno obrazovanje upozna taj dio za naš historijat Bosne i Hercegovine, a za to imamo kapaciteta”, istakao je Krnjić

Smatra da bi se stećci mogli puno bolje iskoristiti u turističke svrhe i obilaske.

“Sama činjenica da su stećci zaštićeni, odnosno da se nalaze na listi svjetske baštine UNESCO-a daje nam jedan dodatni motiv i da kažem poveznicu da se ljudi ne samo iz Bosne i Hercegovine nego cijelog svijeta usmjeravaju i upoznavaju da je to nešto značajno i da vrijedi. Ipak, kada ljudi dođu izvana nekako stičem utisak da nekako više poštuju tu našu historiju.

A, kroz naše obrazovanje, kroz sistemski dio mi moramo putem edukativnih ekskurzija upoznavati djecu sa stećcima, i ne samo sa njima nego sa svim kulturnim, ali i historijskim naslijeđem koje je bogato i specifično na ovim područjima. Moramo sa više respekta to provoditi i davati djeci jednu sliku prije svega kroz upoznavanje svega toga. jer, i oni će biti jednoga dana koji će se brinuti o stećcima. A, čisto za početak treba da se upoznaju koliko je to značilo za našu Bosnu i Hercegovinu i koliko danas znači u samom svijetu”, kazao je Krnjić.

Zavičajni muzej

Navodi da “Zavičajni muzej” Konjic djeluje od 2011. godine i kroz saradnju sa osnovnim školama u Bosni i Hercegovini realizuju obilaske učenika iz svih krajeva zemlje.

“Sa tom činjenicom smo ponosni.

Mi od aprila do kraja školske godine imamo dosta školskih posjeta, iz čitave Bosne i Hercegovine tako da svi posjetioci, učenici iz osnovnih škola, srednjih škola ovdje mogu vidjeti našu stalnu etnografsku postavku, dio galerijskog prostora kao i rodnu našeg najpoznatijeg Konjičanina Zulfikara Zuke Džumhura.

Osim toga tu se nalaze i kutak čuvenog akademskog slikara Lazara Drljače. Uputimo ljude koji su vezani za čitavu našu okolinu. Imali smo informacija da su ljudi željni otići na teren istraživati.

Pomognemo koliko smo u stanju, u skladu sa našim mogućnostima i uputiti ih.

Najbolja preporuka

Od 2011. godine, u “Zavičajnom muzeju” možemo biti ponosni i reći da smo imali posjetioce sa svakog kontinenta, iz čitavog svijeta iako mi nismo prostorom veliki muzej, ali trudimo se prikazati turistima sve što nudimo, bez obzira da li došla jedna osoba ili grupa, da steknu potpuni dojam o našem kulturno-historijskom naslijeđu.

To nam je nekako do sada najbolja karta i preporuka da ljudi dolaze u naše muzeje”, istakao je Krnjić.

Planiraju skoro uvođenje Turist card koja će omogućiti posjetiocima puno više.

“To je već imali smo razgovora. S obzirom da imamo šest muzeja, tako bi Turist card kao što su je svjetske destinacije prepoznale doprinijela dodatnom posjećivanju naših objekata. Nadamo se da ako ne ove, da će u narednoj godini biti to realizovano.

Tehničke stvari su u pitanju, tako da će i ta ideja i projekat biti nadamo se biti realizovana, i da će ljudi doći do informacija bez obzira u koji muzej došli, šta mogu vidjeti u drugim muzejima i naravno šta mogu posjetiti u našem gradu”, rekao je Krnjić.

AA

AA

AA

AA

AA

AA

AA

Raport.ba