Bez namjere da upadnemo u domenu “teorije zavjere”, prikazat ćemo samo na jednom primjeru zbog čega aktuelnoj garnituri vlasti ne odgovara reguliranje sukoba interesa u skladu s evropskim standardima.
Piše: Amil DUČIĆ
Predsjednik DNS-a Nenad Nešić, koji je i aktuelni državni parlamentarac, bio je skoro dvije godine u eklatantnom sukobu interesa, a da to nikoga posebno nije brinulo. Upravo u tom periodu Nešićev DNS bio je važna karika SNSD-a za formiranje vlasti na državnom nivou, te analogno tome Nešić danas u Vijeću ministara i dalje ima jednog ministra.
VEZANI TEKST: Zašto vlast BiH ne želi Zakon o sukobu interesa po standardima EU (VIDEO)
Naime, Nešić je prema podacima iz registra funkcionera Transparency Internationala BiH započeo angažman poslanika u Predstavničkom dom PSBiH 2018. godine. Istovremeno bio je i direktor Javnog preduzeća „Putevi Republike Srpske”, a na tu funkciju imenovan je 2016. godine.
Funkcije direktora javnog entitetskog preduzeća kao i poslanika u Parlamentarnoj skupštini BiH neometano je istovremeno obnašao skoro dvije godine, da bi u oktobru 2020. naprasno podnio ostavku na direktorsku funkciju „Puteva RS“.
Prema medijskim izvještajima, Nešića je na ostavku primorao vladajući režim u RS-u, na čelu s SNSD-om. Nije se prezalo od ucjena. Te večeri, 14. oktobra 2020. godine, Nešić je održao duži sastanak s liderom SNSD-a Miloradom Dodikom. Sve to imalo je veze s njegovim preuzimanjem DNS-a.
Nešić: Kazna u iznosu od 10 posto jedne mjesečne plaće FOTO: Fena
Uzgred, Nešić je tokom te dvije godine kao poslanik na mjesečnom nivou zarađivao 5.200 KM, a kao direktor „Puteva RS“ oko 3.100 KM. Pet mjeseci nakon što je Nešić naprasno podnio ostavku na funkciji direktora „Puteva RS“, Komisija za odlučivanje o sukobu interesa donijela je odluku da se on zbog navedenog sukoba interesa kazni u iznosu od 10 posto jedne mjesečne plaće?!
VEZANI TEKST: Zašto se funkcioneri u BiH ne boje kazni zbog sukoba interesa (VIDEO)
Toliko o mehanizmu sukoba interesa u BiH i o tome zašto vladajuće elite žele da ovakvo stanje ostane.
googletag.cmd.push(function() { googletag.display(‘div-gpt-ad-1628534950941-0’); });
Ovu tvrdnju najbolje potkrepljuju i činjenica da novi Zakon o sprečavanju sukoba interesa na kojem je zajedno s predstavnicima Delegacije EU u BiH i Transparency Internationala BiH radila grupa poslanika, a koji bi trebao biti u skladu s evropskim standardima, čeka na usvajanje još od 2017. godine.
Ujedno, ovo zakonsko rješenje trebalo bi i zadovoljiti kriterije Evropske komisije koja ga je postavila kao jedan od najvažnijih kriterija za dobivanje kandidatskog statusa.
Isti zakon su u aktuelnom mandatu Predstavničkog doma uputili i na njegovo usvajanje često insistirali opozicioni poslanici iz tri različite stranke: Damir Arnaut (Naša stranka), Saša Magazinović (SDP) i Jasmin Emrić (NES). Usvojen je 12. januara prošle godine u Predstavničkom domu, ali onda su uslijedile blokade u Domu naroda „zbog neusaglašenosti amandmana koji su uloženi u parlamentarnoj proceduri“. No, Emrić, Arnaut i Magazinović nisu odustali.
Na posljednjoj sjednici Predstavničkog doma, održanoj 9. februara, ovaj zakon ponovo je usvojen. Većina u Predstavničkom domu podržala je Prijedlog zakona o sprečavanju sukoba interesa, a ovaj put više poslanika je insistiralo da bude na dnevnom redu i to: Predrag Kojović, Denis Zvizdić, Nermin Nikšić, Jasmin Emrić, Damir Arnaut, Saša Magazinović, Aida Baručija, Nada Mladina, Zukan Helez i Mirjana Marinković-Lepić.
Emrić: Opstrukcije na različite načine FOTO: D.B.
Emrić u izjavi za Fokus kaže da je ovo jedna „preduga priča“.
– Grupa poslanika, tada, predstavnici skoro svih političkih stranaka koje su u ranijem sazivu participirale u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH bili su uključeni u izradu teksta Zakona o sprečavanju sukoba interesa, naravno, uz pomoć, prije svega, Transparency Internationala koji su nam dali punu podršku i vodili ove aktivnosti. Onda su krenule opstrukcije na različite načine pa, evo, trebalo je nekoliko godina da Zakon dođe u parlamentarnu proceduru da se o njemu izjašnjava i kada je prošao u Predstavničkom domu, onda je u Domu naroda ovaj zakon oboren. S obzirom da je uložen veliki trud, da se na njemu dosta radilo i da je to dobar tekst Zakona, mi smo odlučili da ponovo vratimo Prijedlog zakona o sprečavanju sukoba interesa u parlamentarnu proceduru – kazao nam je Emrić.
Njegov kolega u Parlamentu Saša Magazinović za naš portal ističe da je Zakon o sprečavanju sukoba interesa jedan od zakona čija je primjena veći problem od samog sadržaja.
– Naravno, nije ni sadržaj najbolji, ali, evo, u procesu smo promjena. Ono što je porazno jeste da je to jedan od preduslova za kandidatski status, a da Zakon nije predložilo Vijeće ministara, nego nas nekoliko poslanika. I nije problem što smo mi to predložili, ali jeste problem što državna vlast ne vodi računa o onome što su evropski prioriteti. A s druge strane, da budemo pošteni, ima značajan broj onih kojima odgovara taj vakuum, gdje se sukob interesa ne može procesuirati ili se procesuira na jedan izuzetno spor način, tako da status kvo odgovara mnogima – kaže Magazinović, te dodaje:
Magazinović: Prijedlog zakona prihvatljiv institucijama EU FOTO: D. B.
– O tome šta smo prošli u dvije godine procedure jednog zakona može se knjiga napisati. Na koje je sve načine taj zakon zaustavljan? To nije zakon koji smo kolege Emrić, Arnaut i ja samostalno napisali, tu je učestvovao i značajan broj kolega iz drugih političkih stranaka. Međutim, mi smo ostali u mandatu i preuzeli smo taj zakon. U kreiranju zakona su nam pomogle međunarodne organizacije i domaće nevladine organizacije, te na neki način ima pečat da je prihvatljiv institucijama EU, ali sve to nije dovoljno da bi on bio usvojen.
Šta se, zapravo, predlaže u unaprijeđenom zakonskom rješenju koji možete pogledati na ovom LINKU, a šta bi trebalo biti bolje u odnosu na aktuelni zakon koji, uzgred, nije mijenjan od 2013. godine? Fokus.ba napravio je kratku usporedbu ovih akata.
Predloženim zakonom u odnosu na aktuelni, prije svega, jasno se depolitizira Komisija za odlučivanje o sukobu interesa.
Naime, u aktuelnom zakonu ovu komisiju čine i izabrani politički zvaničnici, i to po tri iz Predstavničkog i Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, što u prijevodu znači da političari odlučuju o sukobu interesa u kojem se nalaze političari.
Političari odlučuju o sukobu interesa u kojem se nalaze političari FOTO: Fena
Novim predloženim rješenjem predviđa se da se Komisija bira na osnovu javnog poziva, a njeni članovi ne mogu biti članovi političkih stranaka, uključujući i u periodu od pet godina prije kandidature za članstvo u Komisiji.
Još jedna važna novina u predloženom zakonu glasi da „nosilac javne funkcije ne može koristiti javne resurse kojima ima pristup u svojstvu onog koji obavlja funkciju, za promociju političkih stranaka, odnosno političkih subjekata i u lične svrhe“. Tog člana nema u aktuelnom zakonu.
Također, preciznije i opširnije definira se pojam „povezanog lica“. Tako se u aktuelnom zakonu ovaj pojam definira tek kao „povezanost sa izabranim zvaničnikom u ličnoj, političkoj, ekonomskoj ili drugoj vezi“.
Novim zakonom povezano lice definira se ovako: bliski srodnik, srodnik u pravoj liniji, srodnik u pobočnoj liniji do trećeg stepena, srodnik po tazbini do drugog stepena, dijete bračnog druga ili bilo koje pravno ili fizičko lice koje je s nosiocem javne funkcije u ličnoj, političkoj, ekonomskoj ili drugoj vezi koja bi mogla uticati na objektivnost u radu nosioca javne funkcije.
Dodatno, unaprijeđeni su postupci prikupljanja, objavljivanja i kontrole podataka o finansijskom stanju i imovini nosilaca javnih funkcija, detaljnije se definira i proširuje krug lica na koja se Zakon primjenjuje, s ciljem ujednačenog tretmana prema svim nosiocima javnih funkcija, a predviđa se i uvođenje pravila koja ograničavaju obavljanje više funkcija.
Također, predviđeno je i uvođenje dostupnosti i obaveze podnošenja imovinskih kartona na godišnjoj osnovi, uspostavljanje sistema provjere tačnosti podataka u izvještajima kao i objavljivanje registra nosilaca funkcije i njihove imovine.
Lamija Grebo, novinarka BIRNBiH, podsjeća i na to da je još prije godinu dana ministar pravde BiH Josip Grubeša (HDZBiH) zatražio mišljenje Venecijanske komisije, a dobio je odgovor da, iako je pohvaljen pomak i zalaganje da se nešto radi na ovom pitanju, da se sukob interesa mora strožije kažnjavati.
Grebo: Članove komisije izabrati na osnovu kompetencija
– Ono što je vrlo interesantno i što bi moglo biti rješenje za ovo jeste da prema mišljenju Venecijanske komisije Komisija za odlučivanje o sukobu interesa mora da bude depolitizirana u smislu da se ne vode etničkim opredjeljenjima, nego da zaista članovi te komisije budu izabrani na osnovu svojih kompetencija i na osnovu svojih reputacija. Mislim da se rješenje upravo nalazi u tome i da tek tada može profunkcionirati ovaj zakon – ističe Grebo.
Kako je Fokus.ba objavio, ministar Grubeša je krajem prošle godine ponovo uputio Nacrt zakona o sprečavanju sukoba interesa (dakle, paralelno s onim koji je već u Parlamentu), a koji je i prije godinu bio problematičan za EU, pri čemu nije ispoštovao nijednu preporuku.
U izjavi za naš portal izrazio je i čuđenje zbog čega su žestoko reagirali iz OSCE-a, Delegacije EU i Ambasade SAD-a. Nadati se da će proces čuđenja uskoro privesti kraju.
Vijest Zašto vladajućim odgovara trenutno stanje: Slučaj “Nešić”, opstrukcije i rješenja se prvi put pojavila na sljedećem linku: Fokus.ba.