[ad_1]
Iako se investitori nadaju da bi do smanjenja kamatnih stopa u SAD moglo doći već u maju, Fed je signalizirao da neće prerano ‘proglasiti pobjedu’. Dok zemlje širom svijeta manevrišu, suočene su s nizom rizika koji uključuju inflatorne skokove, rastuće zaduženje i sve manju štednju potrošača.
Ovaj grafikon prikazuje projekcije rasta globalnog bruto domaćeg proizvoda (BDP) u 2024. godini, zasnovane na prognozi Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) iz oktobra 2023. i ažuriranju iz januara 2024. godine.
U 2024. godini predviđa se rast realnog BDP-a od 3,1 posto, što je blagi rast u odnosu na oktobarske prognoze.
Iako se predviđa pozitivan rast u svim regionima, on uveliko varira zbog mnogih faktora koji se protežu od efekata viših troškova zaduživanja do niskog raspoloženja potrošača.
U prognozi za 191 zemlju širom svijeta, za Bosnu i Hercegovinu se projicira realni rast BDP-a od 3,0 posto u 2024, godinu (u 2023. procjena BDP-a 3,8 posto). Od zemalja u našem regionu za Sloveniju se procjenjuje rast BDP-a u 2024. od 2,2 posto (2023: 2,8 posto), Hrvatsku 2,6 posto (2023: 6,7 posto), Srbiju 3,0 posto (2023: 2,7 posto), Crnu Goru 3,7 posto (2023: 2.6 posto), Sjevernu Makedoniju 3,2 posto (2023: -0.5 posto), Kosovo 4,0 posto (2023: 4.0 posto), Albaniju 3,3 posto (2023: 3,6 posto)…
U Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) predviđa se da će rast BDP-a ostati umjereno snažan (2,1 posto), podržan rastom realnih plata koje podstiču potrošnju u cijeloj ekonomiji. Ipak, u poređenju sa prošlom godinom, rast će se usporiti zbog slabljenja tržišta rada. Citigroup je 2024. objavio da otpušta 20.000 zaposlenih nakon razočaravajuće godine. Istovremeno, tehnološke firme kao što su Google, Amazon i Salesforce smanjuju broj zaposlenih. Uz to, gigant za dostavu paketa UPS najavio je otpuštanje 12.000 radnika.
U Kini, problemi na tržištu nekretnina otežavaju ekonomski rast. Pad vrijednosti nekretnina uticao je na prihode, imovinu i raspoloženje javnosti. Zbog ovih negativnih faktora, očekuje se pad rasta potrošnje tokom godine.
U Latinskoj Americi, Čile i Brazil bili su među prvim zemljama u razvoju koje su povećale kamatne stope 2021. i bile su neke od prvih koje su ih snizile prošle godine.
Zahvaljujući poboljšanju domaće potražnje uslijed smanjenja inflatornih skokova, MMF je poboljšao prognoze za Brazil i Meksiko u 2024. godini.
Najniži rast u svim regionima predviđa se u Evropi, od 0,9 posto. Krajem 2023. godine, Signa, višemilijardna vrijedna evropska kompanija za nekretnine, propala je nakon najvećeg porasta kamatnih stopa u 25-godišnjoj historiji Evropske unije. Također, izglede otežavaju i nisko raspoloženje potrošača i uticaj visokih cijena energije.
Koji su ključni rizici? Iako niko ne drži ‘kristalnu kuglu’, postoje određeni rizici koje je naveo MMF koji bi mogli negativno uticati na rast globalnog BDP-a:
– Naglo rastuće cijene roba: Ako geopolitičke tenzije eskaliraju u ratu između Izraela i Hamasa, to bi se moglo preliti na širi region i dovesti do skokova cijena energije. Više od trećine globalnog izvoza nafte bazirano je na regionu, pored 14 posto globalnog izvoza gasa. Uz to, 11 posto međunarodne trgovine prolazi kroz Crveno more, gdje se nastavljaju napadi Hutija i udari SAD-a i njihovih saveznika.
– Tvrdoglava inflacija: Povratak poremećaja u snabdijevanju uparen sa pregrijanim tržištem rada mogao bi dodati inflatorne pritiske, potencijalno dovesti do viših kamatnih stopa. Usljed toga bi tržišta dionica mogla negativno reagirati i finansijska stabilnost bi se mogla pogoršati.
– Kineska ekonomija usporava: rušenje tržišta nekretnina moglo bi naštetiti domaćem rastu i povjerenju potrošača, što bi dovelo do pada potrošnje u cijeloj zemlji. Uz gotovo 19 posto globalnog BDP-a u 2023., usporavanje kineske ekonomije moglo bi uticati na zemlje koje se oslanjaju na trgovinu s Kinom.
Iako su ovi rizici prisutni, privreda bi mogla biti svjedokom pozitivnih iznenađenja. Ukoliko inflacija padne brže nego što se očekivalo, to bi vjerovatno dovelo do monetarnog popuštanja i podsticanja globalnog ekonomskog rasta. Sve u svemu, globalna ekonomija je prkosila očekivanjima u 2023., a isto bi mogla učiniti i 2024. godine, piše Visualcapitalist.com.