Naime, odmah po izbijanju rusko-ukrajinske krize, kod nas je došlo do drastičnog skoka cijena prehrambenih proizvoda, a posebno onih koje domaćinstva moraju kupovati gotovo svakodnevno.
Građani se proteklih mjesec i pol dana suočavaju s neviđenim poskupljenjima hrane, tako da, s obzirom na primanja koja su uglavnom ista, imaju sve manje novaca i za one najosnovnije namirnice.
Naime, odmah po izbijanju rusko-ukrajinske krize, kod nas je došlo do drastičnog skoka cijena prehrambenih proizvoda, a posebno onih koje domaćinstva moraju kupovati gotovo svakodnevno, piše SrpskaInfo.
U usporedbi s početkom ove godine, cijene brašna, kruha, ulja, mesa, goriva sada su kudikamo veće, što mnogima zadaje veliku glavobolju, pa obiđu i po nekoliko trgovina, ne bi li neku od ovih namirnica platili bar malo jeftinije.
Da se razumijemo, s prečestim skokovima cijena, i to u značajnijim iznosima, borimo se još od prošle godine, ali je sada doslovno došlo do njihovog zakucavanja na iznos povijesnog maksimuma.
Tako je, početkom ove godine, vreća brašna od 25 kilograma koštala 22, a sad košta 33 KM. Štruca kruha je, u prosjeku, s 1,5 otišla na dvije, a litar ulja sa 3,2 na 4,8 KM, prosječno.
Pileće bijelo meso je poskupilo s devet na skoro 15 maraka, kao i junetina s kostima, dok je teleća šnicla poskupila s 21 na 29 KM…
Drastično je otišlo i gorivo, pa smo početkom 2022. litar u prosjeku plaćali 2,2, a trenutno ga kupujemo po tri KM.
Pod pretpostavkom da jedno domaćinstvo mjesečno kupi vreću brašna, 15 štruca kruha, pet litara ulja, pet kilograma piletine, dva junetine s kostima i jedan kilogram teletine, te natoči rezervoar goriva od 50 litara, za ovu nabavku početkom godine trebalo je izdvojiti oko 255 KM.
Sada, sve nabrojano košta oko 370 KM, što znači da, samo na razlici ovih nekoliko osnovnih životnih namirnica i goriva, moramo osigurati oko 115 KM više.
Zbog ove situacije, građani su više nego zabrinuti, a posebno umirovljenici i radnici koji rade za niske plaće.
– Točno se ne da živjeti. Plaće iste, a cijene iz dana u dan sve veće. Ljudi mahom izbjegavaju kupovati bilo što, osim hrane bez koje se ne može. Nažalost, upravo te namirnice najviše poskupljuju. Ako primanja ne budu išla gore, male će biti javne kuhinje da prime sve gladne, a sve više će ljudi koru kruha tražiti u kontejnerima. Mnogima, doslovno, prijeti glad. Ova rečenica, nažalost, više nije nikakva fraza nego neminovnost s kojom ćemo se uskoro suočiti – poručuje građevinac Milenko V. iz Banjaluke.
Ono što ljude posebno zabrinjava, jeste činjenica da se kraj poskupljenjima ne nazire, što znači da nam dolaze još teža vremena.