Connect with us

Upište pojam za pretragu

Lifestyle

Ko ne smije da jede sardine

Čak se i sardine iz konzerve, iako sadrže malo veće količine ulja i soli, smatraju dobrim izborom hrane, sa izuzetkom pacijenata koji boluju od gihta i bubrežnih bolesnika. Jedna činjenica izdvaja sardine u odnosu na ostale vrste ribe, piše Cafe.

U slučaju da izbjegavate ribu zbog moguće kontaminacije živom, sardine možete jesti bez brige. Ova vrsta ribe hrani se isključivo planktonima u kojima nema žive ili je ima u veoma niskom procentu.

I kosti imaju zdravstvene prednosti

Sardine iz konzerve pakuju se sa dodacima vode, ulja, soka od paradajza. U ovom obliku glave ribe su obično uklonjene, ali zadržana je koža i sitne kosti koje imaju dosta zdravstvenih prednosti.

Porcija od četiri sardine sadrži 100 kalorija, 12 grama proteina, 5 grama masti i nula grama ugljenih hidrata, vlakana i šećera. Ova morska riba je bogata mineralima i vitaminima kao što su B12, vitamin D, niacin (vitamin B3), selen, fosfor, kalcijum, jod.

Sardine za bolje zdravlje srca

Omega-3 masne kiseline kojima obiluju sardine štite naš kardiovaskularni sistem. Omega-3 masne kiseline mogu da stabilizuju srčani ritam, umanje visok nivo triglicerida u krvi, obezbijede elastičnost arterija i zaštite nas od krvnih ugrušaka.

Omega-3 masnih kiselina najviše ima masnim vrstama morske ribe kao što su losos, skuša i sardine. Američko udruženje za srce (American Heart Association) preporučuje dvije porcije masne ribe nedjeljno, s tim da se ovako pripremljena riba ne prži.

Sardine obezbjeđuju vitamin D

Sitne kosti sardine su odličan izvor kalcijuma. Obezbeđujući oko jedne trećine preporučenog dnevnog unosa kalcijuma. Vitamin D je neophodan kako bi tijelo apsorbovalo kalcijum, a sardine su čak bogatije vitaminom D nego kalcijumom. U njima ima i fosfora koji je veoma važan faktor za zdravlje kostiju, jer ima mogućnost da neutrališe kiseline koje mogu oštetiti kosti.

Kako sardine čuvaju naše nerve?

Kod do 40 odsto starijih osoba bilježi se manjak vitamina B12. Ovaj nedostatak može uzrokovati lošu funkciju senzornih nerava i probleme sa perifernim nervima.

Moguće je u težim slučajeva da dođe do smanjene pokretljivosti. Jedna porcija sardina obezbjeđuje tri puta veću količinu B12 u odnosu na dnevne potrebe većine osoba. Nedostatak vitamina B12 može, pored oštećenja nerava, izazvati i poteškoće u snabdevanju ćelija kiseonikom i hronični umor.

Kome se ipak ne savjetuju sardine?

I pored dosta zdravstvenih prednosti, sardine u svježem obliku ili konzervisane, nisu vrsta ribe koja se preporučuje svim osobama. Pacijenti koji pate od visokog krvnog pritiska, gihta, kamena u bubregu morali bi da izbjegavaju konzumaciju. Posebno sardine iz konzerve sadrdže velike količine natrijuma koji se nikako ne savjetuje osobama sa visokim pritiskom.

Moguće je u nekim situacijama i dalje konzumirati ovu vrstu ribe, ali u manjoj količini i tako što će se so izbaciti iz ostalih obroka. Ipak, o svim detaljima valjalo bi, prije svega da se posavjetujemo sa stručnjakom koji će i dati najbolje preporuke u odnosu na specifičnu zdravstvenu sliku svakog pojedinca.

Giht zahtjeva prilagođen način ishrane

Pacijentima koji pate od napada gihta savjetuje se ishrana sa minimalnim količinama purina. Giht je oblik artritisa praćen jakim bolovima u zglobovima, koji nastaje zbog visokog nivoa mokraćne kiseline u krvi koja je nus produkt metabolizma purina.

Masne ribe poput sardina i inćuna imaju visok sadržaj purina, pa je savjet da se izbjegavaju riba i morski plodovi. U dogovoru sa stručnjakom ukoliko je potrebno u ovakvim situacijama koriste se suplementi na bazi ribljeg ulja ili ribe sa bijelim mesom kao što je bakalar.

Mokraćna kiselina koja izaziva giht, takođe je dobra podloga za razvoj kamena u bubregu. Sardine sadrže purine koji se razlažu u mokraćnoj kiselini. Visok sadržaj natrijuma u ​​sardinama takođe može povećati količinu kalcijuma u urinu, što je još jedan faktor rizika koji može dovesti do stvaranja kamena u bubregu.