Istraživači su analizirali učinak melatonina na hronični bol, koji traje tri mjeseca ili duže, te na akutni bol nakon operacija poput ugradnje koljena i kuka, zahvata na kičmi i liječenja prijeloma. Prema rezultatima, korist je bila najizraženija kod hroničnog mišićno-koštanog bola, dok kod postoperativnog bola nije zabilježen jednako jasan učinak.
Kangchao Wu, doktorand i istraživač fizioterapije sa School of Health Sciences Univerziteta u Sydneyju, rekao je da melatonin može djelovati na dva načina.
“Melatonin može imati neka vlastita svojstva za ublažavanje bola, poput antioksidativnih i protuupalnih efekata, koji su vrlo važni tokom procesa bola”, navodi.
Dodao je i da hormon može posredno pomoći tako što poboljšava san, smanjuje anksioznost i depresiju povezanu s bolom te pomaže ljudima da ostanu aktivni tokom dana.
Wu navodi da se razlika vjerovatno objašnjava uzrocima samog bola, jer je postoperativni bol akutan, dok je hronični mišićno-koštani bol često povezan s dugotrajnim problemima poput lošeg sna, upale i pojačane osjetljivosti nervnog sistema. Istraživači zato melatonin vide kao dodatak postojećem liječenju, a ne kao zamjenu za terapiju.
Studija navodi da je melatonin kratkoročno siguran u malim dozama, odnosno kraće od tri mjeseca i u dozi manjoj od pet miligrama, pri čemu je većina ispitivanja koristila tri miligrama. Najčešće nuspojave bile su glavobolja, mučnina i dnevna pospanost, ali su se javljale približno jednako često kao i u placebo grupi.
Stručnjaci ipak savjetuju razgovor s ljekarom prije uzimanja melatonina protiv bola, posebno osobama koje već koriste druge lijekove ili imaju zdravstvena stanja poput reumatoidnog artritisa te bolesti bubrega ili jetre. Dugoročna sigurnost upotrebe i optimalna doza, navodi se, još nisu dovoljno razjašnjene.
