Promjene temperature, vazdušnog pritiska i dnevnog ritma predstavljaju dodatni stres za organizam. Tokom prelaza između godišnjih doba tijelo se prilagođava novim uslovima, a kod nekih ljudi to može dovesti do pojačanog lučenja želučane kiseline. Višak kiseline dodatno nadražuje osjetljivu sluznicu želuca i pojačava simptome gastritisa i refluksa.
Gastritis predstavlja upalu sluznice želuca i može biti akutan ili hroničan. Akutni gastritis nastaje naglo i obično ima izraženije simptome, dok hronični može trajati mjesecima ili godinama, uz periode smirivanja i ponovnog pogoršanja.
Najčešći simptomi su bol i peckanje u gornjem dijelu stomaka, osjećaj težine nakon jela, nadutost, podrigivanje, mučnina, žgaravica i vraćanje kiseline. Kod nekih osoba tegobe se pojačavaju kada preskaču obroke, dok drugima smetaju masna i obilna jela.
Bakterija i stres
Iako se ranije vjerovalo da gastritis nastaje uglavnom zbog stresa i nepravilne ishrane, danas se zna da veliku ulogu ima bakterija Helicobacter pylori. Ona je jedan od glavnih uzroka hroničnog gastritisa i čira na želucu, a povezuje se i sa povećanim rizikom od raka želuca.
Istraživanja su pokazala da se infekcije ovom bakterijom češće registruju upravo tokom proljeća. Naučnici smatraju da bi razlog mogli biti klimatski faktori, promjene imuniteta i dodatni stres za organizam tokom smjene godišnjih doba.
Veliki problem predstavljaju i svakodnevne navike poput konzumiranja alkohola, cigareta, previše kafe, gaziranih pića i neredovne ishrane. Posebno treba biti oprezan sa čestim korištenjem lijekova protiv bolova poput ibuprofena i ketoprofena jer oni mogu dodatno oštetiti sluznicu želuca.
Ishrana i navike
Stručnjaci savjetuju manje i češće obroke bez preskakanja jela. Hranu treba jesti polako i dobro žvakati kako bi se želudac što manje opterećivao.
Preporučuje se laganija ishrana bazirana na kuhanom povrću, žitaricama i jednostavno pripremljenim jelima, dok bi masnu, prženu i jako začinjenu hranu trebalo izbjegavati. Mnogima smetaju i veoma hladna ili prevruća jela, kao i velike količine sirovog voća i povrća.
Neki ljudi olakšanje pronalaze u biljnim čajevima poput sljeza, komorača ili matičnjaka, ali stručnjaci upozoravaju da se i prirodni preparati trebaju koristiti umjereno.
Ljekarsku pomoć obavezno treba potražiti ako se pojave jaki bolovi, učestalo povraćanje, krv u stolici ili izražena slabost, jer dugotrajna upala želuca može dovesti do ozbiljnijih komplikacija.
