[ad_1]
Prema prvim rezultatima, Macron je danas osvojio 58,2 posto glasova, a Le Pen 41,8 posto glasova.
Kako su ankete i predviđale, drugi krug je bio prilično napet i do posljednjeg trenutka nepredvidiv. Ipak, Macron je bio blagi favorit što je i potvrđeno glasovima Francuza.
Macron je tokom svog prvog mandata bio suočen s tri velika izazova – protestima Žutih prsluka, pandemijom koronavirusa i agresijom Rusije na Ukrajinu. Upravo ga je agresija na Ukrajinu primorala da se kasno uključi u predizbornu kampanju.
Sa druge strane, Marine Le Pen je ovo bio treći pokušaj da postane predsjednica Francuske. Ona je tokom predizborne kampanje naišla na razne kritike i komentare. Liderka krajnje desnice izjavila je kako podržava bliže veze između NATO saveza i Rusije, najavljivala da će Pariz ponovno napustiti zapovjedništvo vojne alijanse koju predvode SAD ako ona osvoji mjesto predsjednice. S obzirom na današnji rezultat glasanja – francuska javnost može ostati mirna po ovim pitanjima.
Francuske je i u narednih pet godina u rukama najmlađeg predsjednika u historiji.
“Kandidat radničke i srednje klase”
Macron se na političkoj sceni pojavio 2016. godine, a svega dvije godine nakon toga postao i prvi čovjek Francuske.
Na samom početku svoje političke karijere, Macron je primao puno negativnih komentara i kritika. Bio je ismijavan i nazivan “mjehurom šampanjca” koji bi svakog trenutka mogao pući, bez jake stranke iza sebe i prethodnog izbornog iskustva.
Macron sa suprugom nakon današnjeg glasanja
Macron sa suprugom nakon današnjeg glasanja
“Uspio sam uz pomoć škole. Odlučio sam i rizikovao. Sa velikim ponosom kažem da sam kandidat radničke i srednje klase”, izjavio je jednom prilikom Macron.
Iako iz redova socijalnog liberala, Macrona su mnogi optuživali da se u protekloj kampanji politički pomjerio ka desnici. Međutim, ono po čemu se između ostalog razlikuje od protukandidata jeste odnos prema useljenicima i Evropskoj uniji. Macron je za snažniju EU s većim ovlastima, dok se Le Pen zalaže za veću suverenost država članica.
Različite vizije Macrona i Le Pen
Osim nekih vidljivih, domaćih razlika, vizije Le Pen i Macrona o svijetu i mjestu Francuske u njemu također se oštro razlikuju – bilo da se radi o Evropi, NATO-u ili ratu u Ukrajini.
Macron Evropsku uniju smatra centralnim stubom svoje diplomatske agende i vjeruje da je djelovala kao štit tokom pandemije koronavirusa, a Macronov cilj je i ujedno i jačanje vanjskih granica EU te usklađivanje pravila države članica o tražiocima azila, izbjeglicama i migrantima.
Sa druge strane, Le Pen se u svojoj prethodnoj kampanij zalagala za izlazak Francuske iz EU. Sada se, međutim, okrenula ostanku u bloku kako bi se “reformisala iznutra”. Da bi to ostvarila, Le Pen je sarađivala sa svojim saveznicima u Mađarskoj i Poljskoj. Le Pen je imala viziju da Francuska smanji doprinos EU za 5 milijardi eura i da se također smanji nadležnost Evropske komisije u njoj.
Neodlučan stav o ruskoj invaziji
Macron se sedmicama ove godine kolebao između toga da ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu pokaže čvrstu ruku i da održi dijalog sa Kremljom. Francuski lider je kritikovan zbog svog balansiranja, koje nije dalo rezultate sa Putinom. On je čak inspirisao glagol u Ukrajini “Makronu“, što doslovno znači “Pokušavam da objasnim ubicama da je ubijanje ljudi loše”.
Što se tiče mogućnosti da Ukrajina uđe u EU, Macron nije za kratkoročno, ali ne želi ni Kijevu da zatvori vrata bloka.
Macron je također pozvao Evropu da smanji ovisnost od ruskih fosilnih goriva. On se zalaže za nuklearnu energiju kao sredstvo za uspostavljanje energetskog suvereniteta Francuske.
Le Pen je rekla da je spremna da isporuči “odbrambene elemente” Ukrajini, što podrazumijeva nesmrtonosno oružje, ali ne i teško oružje za koje kaže da bi Francusku učinilo “suborbenom stranom”.
Krajem ovogodišnje kampanje, Le Pen je izmijenila neke od svojih primjedbi o Putinu, odustajući od planova za vojnu “antantu” s Moskvom. Ona je posebno koristila izraz “ratni zločini” nakon što su stotine mrtvih tijela pronađene u gradu Buči, nedaleko od Kijeva.
Macron je u prvom krugu predsjedničkih izbora koji su održani 10. aprila osvojio oko 27,35 posto glasova, a protukandidatkinja Marine Le Pen 23,97 posto, prenosi Klix.