Connect with us

Upište pojam za pretragu

Svijet

Godinu dana od dolaska na vlast, jesu li talibani došli da ostanu?


Piše: Abubakar Siddique

Ekstremistička grupa je uspostavila monopol moći, bacivši u stranu mnoge etničke i političke grupe. Takođe je zatvarala i prebijala novinare i aktiviste za prava, koji su protestovali protiv strogih restrikcija talibana na prava žena i slobodu medija.

Mali, iako održiv, otpor talibanskoj vladavini nije uspio napraviti značajan napredak.

U međuvremenu, militanti su vodili krvavi rat protiv suparničke ekstremističke grupe Islamska država-Korasan (IS-K).

Talibanska kampanja je izgubila oštricu, ali ne i porazila IS-K, koji je nastavio sa smrtonosnim bombaškim napadima u velikim gradovima.

Stručnjaci kažu da je najveća prijetnja talibanima rastuće nejedinstvo. Raskoli su se proširili dok se suparničke frakcije bore za političku moć i ekonomske resurse.

Nijedna država nije priznala talibane. Međutim, sile Zapada, koje žele ublažiti svoju oštru politiku i spriječiti humanitarnu katastrofu u Afganistanu, nastavile su dijalog sa tom ekstremističkom grupom.

Optužbe da su talibani pružali utočište vođi Al Kaide, Ajmanu el Zavahriju, koji je ubijen u napadu američkog drona u Kabulu, ugrozile su cilj grupe da dobije međunarodni legitimitet i pomoć, tvrde posmatrači.

Naoružana i nenaoružana opozicija
“Za talibane, velika je stvar da je njihova trenutna vlada jedini režim u protekle četiri decenije, koji ima kontrolu nad cijelom zemljom”, rekao je Sami Jusafzai, afganistanski novinar veteran i komentator.

Talibanska teritorijalna dominacija, rekao je, vjerovatno će spriječiti građanski rat kao onaj 1990-ih kada su susjedne zemlje naoružale suparničke afganistanske frakcije od kojih je svaka držala različite dijelove zemlje.

Čak i nakon što su talibani pobijedili u građanskom ratu 1996., nisu bili u stanju da osvoje cijelu zemlju prije nego što su skinuti s vlasti poslije invazije 2001. predvođene Sjedinjenim Državama.

“Afganistanski susjedi bili su iznenađeni vojnom snagom talibana, uprkos njihovoj ekonomskoj ranjivosti”, rekao je Jusafzai. “Svi oni su znali da još jedan građanski rat u Afganistanu ne bi riješio ništa osim što bi otvorio Pandorinu kutiju.”

Šačica malih naoružanih gripa suprotstavila se talibanskoj vladavini u različitim regijama zemlje. Međutim, ostali su slabi, podijeljeni i bez utočišta ili pomoći izvana, kažu stručnjaci.

“Oni predstavljaju više neprijatnost, a ne prijetnju talibanskom režimu”, rekao je direktor afganistanskih i pakistanskih studija na Bliskoistočnom institutu iz Washingtona, Marvin Weinbaum.

Grupa s najviše potencijala protiv talibana je Nacionalni front otpora (NFO), koji predvodi Ahmad Masud, sin bivšeg mudžahedinskog komandanta Ahmada Šaha Masuda, koji je kao bazu koristio svoju rodnu dolinu Pandžšir u sjevernom Afganistanu kako bi se borio protiv sovjetskih snaga 1980-ih, a kasnije talibana tokom 1990-ih.

NFO je izveo smrtonosne, sporadične napade na talibane, ali se nije uspio izboriti za kontrolu doline. Militantna grupa koristila je grubu silu kako bi ugušila otpor, uključujući navodna ubistva i mučenja boraca otpora te pritvaranje i premlaćivanje civila.

Weinbaum je rekao da susjedi Afganistana i strane sile nisu zainteresovani za rasplamsavanje šireg građanskog rata naoružavanjem grupa otpora.

“Oni bi više voljeli da vlada u Kabulu bude dovoljno stabilna da olakša međunarodne napore za rješavanje humanitarne krize, koja bi mogla pokrenuti poplavu izbjeglica”, rekao je, dodajući da međunarodna zajednica takođe želi da obuzda prijetnju, koju predstavljaju transnacionalni militanti grupe poput IS-K u Afganistanu.

Takođe, talibani su nasilno potisnuli i mirnu opoziciju svojoj vlasti.

Zagovarači ljudskih prava optužili su talibane da izvode vansudska ubistva, proizvoljna zatvaranja, prisilne nestanke, mučenje i prisilna priznanja iznuđena mučenjem, što je sve dio napora da se slomi opozicija. Militanti su ciljali na aktiviste za ljudska prava, prava žena, novinare i intelektualce.

Talibani su nasilno rastjerivali mirne proteste, koje su organizovale žene tražeći njihova osnovna prava. Nekada živa medijska scena Afganistana takođe je većinom ućutkana uznemiravanjima, pritvaranjima i prebijanjem novinara.

Unutrašnje ‘frakcije’
Stručnjaci navode da su najveća prijetnja talibanima unutrašnji rascjepi. Kako su talibani pokušali da se transformišu od pobunjenika do funkcionalne vlade nakon osvajanja moći, sve su češći izvještaji o unutrašnjim sukobima unutar ove militantne grupe.

Prepirke oko raspodjele moći i ekonomskih resursa postale su i nasilne. Talibani su u junu poveli vojnu kampanju protiv zapovjednika disidenata u sjevernom Afganistanu. Posmatrači su rekli da se borbe vode oko kontrole nad unosnim rudnicima uglja.

Stručnjaci ističu da su talibani, čije redove pretežno čine Paštuni, podijeljeni po etničkim linijama, regionalno i plemenski. Takođe, postoje razlike između militantne opcije i političke, navode stručnjaci.

Vjeruje se da raste rivalstvo između mreže Hakani, talibanske frakcije na istoku, i frakcije suosnivača talibana, koja se nalazi na jugu zemlje. Tu je i manja moćna frakcija Tadžika i Uzbeka, talibanskih komandira, koja se nalazi na sjeveru Afganistana.

Postoje i podjele između relativno pragmatičnih talibanskih političkih figura, tvrdolinijaških komandira na terenu i radikalnih klerika koji su skloni implementaciji svoje fundamentalističke interpretacije islamskog zakona.

Weinbaum je rekao da postoje jaka neslaganja između rivalskih talibanskih frakcija. Dodao je da frakcija, predvođena vođama južnih talibana, ima posljednju riječ.

“Čini se da postoji svjestan napor da se izbjegnu lomovi, koji bi mogli potkopati stisak režima na vlasti, a time i snažan poticaj za pomirenje razlika”, rekao je on.

‘Ključ na djelu’
Stručnjaci kažu da ubistvo Zavahrija 31. jula u napadu američkih dronova u Kabulu, može predstavljati prelomnu tačku za talibane.

Pred samog ubistva, Sjedinjene Države su optužile talibane da štite Zavahrija i tako krše dogovor iz Dohe 2020. godine. Pod tim dogovorom, koji je utabao put za povlačenje stranih trupa iz Afganistana, talibani su se obavezali da neće pružati utočište terorističkim mrežama. Talibani tvrde da nisu znali da je Zavahri prisutan u Kabulu.

Sjedinjene Države su izvršile invaziju na Afganistan nakon što su talibani odbili da predaju lidere Al Kaide, koje Washington smatra odgovornim za teroristički napad 11. septembra 2001. godine.

“Otkriće Zavahrija u centru Kabula daje prednost talibanskim naporima da steknu legitimitet i pomoć zapadnog svijeta”, rekao je ,viši analitičar pri američkom Institutu za mir u Washingtonu, Asfandiar Mir. “Mislim da će to biti veliki izazov za talibane u budućnosti.”

Graeme Smith, afganistanski analitičar za Međunarodnu kriznu grupu (ICG), rekao je da je američka operacija “preko horizonta” u kojoj je ubijen Zavahri, vjerovatno bila planirana kao napad. On ne predviđa širu američku vojnu kampanju protiv terorista lociranih u Afganistanu.

Smith je dodao da je Zavahrijevo ubistvo zakomplikovalo saradnju Zapada s talibanima.

Osvrnuo se na obustavu pregovora između američkih zvaničnika i talibana o 3,5 milijardi dolara zamrznutih rezervi afganistanske Centralne banke za koje je Washington nagovijestio da bi ih mogao osloboditi kako bi podržao makroekonomsku stabilnost u Afganistanu.

“Nepovjerenje se produbljuje kada talibani nisu nimalo iskreni o prijetnji Al Kaide na terenu”, ocjenio je Smith, prenosi RSE.

Haber