Naime, UNDP je 2020. godine pokrenuo platformu “Tvoj CO2”, gdje bh. građani mogu da provjere svoj karbonski otisak, to jest koliku emisiju CO2 ostavljaju, a 2021. godine je ova platforma dopunjena i mogućnošću da putem nje građani kupe sadnice drveća i time direktno utiču na pošumljavanje, ali i smanjenje emisije CO2, pišu nezavisne.
Bh. građani i kompanije na sajtu “Tvoj CO2” od lokalnih šumskih gazdinstava mogu da kupe sadnice, čija se cijena kreće od 1,47 KM, koliko košta sadnica bukve, do 210 KM, koliko je cijena jedne sadnice platana.
Nakon što putem interneta kupite i platite svoju sadnicu, šumsko gazdinstvo je dužno da to stablo posadi i o njemu se brine.
Kako je za “Nezavisne novine” rekla Amina Umičević, rukovodilac UNDP projekta “Kupi drvo, ozeleni BiH”, primjetno je da sve veći broj kompanija iskazuje interesovanje za kupovinu ovih sadnica.
“Interesovanje je veliko iako mi nemamo promotivne aktivnosti, s obzirom na prirodu UNDP-a, mi se oslanjamo na dobar glas koji nas prati”, rekla je Umičevićeva.
Istakla je da je krajnji cilj platforme da se pojedinci i kompanije osvijeste o uticaju koji imaju na klimatske promjene, te da više obrate pažnju na svoj karbonski otisak.
“Primarno je da podignemo svijest ljudi o klimatskim promjenama i našem uticaju na to. Sve što mi radimo dovodi do određenih emisija u zrak koje dovode do klimatskih promjena kojima svjedočimo. Takođe želimo da potaknemo akciju u smislu sadnje drveća jer je to najbrži i najlakši način da se kompenziraju naše emisije CO2”, kazala je Umičevićeva, ističući da su i dalje na ovom sajtu prisutni isti ponuđači sadnica.
Ljubica Lukač, tehnička direktorica Centra za sjemensko-rasadničku proizvodnju Doboj “Šuma RS”, za “Nezavisne novine” je rekla da ove godine još nisu primili narudžbe, ali da su svakako zainteresovani da nastave biti dio ove platforme.
“Zainteresovani smo da nastavimo saradnju sa UNDP-om, imali smo pozitivna iskustva u okviru ove platforme”, rekla je Lukačeva.
Dodala je da je do sada bilo slučajeva da ljudi naruče sadnice koje ovaj centar zasadi, ali da je bilo i slučajeva da klijenti preuzmu sadnice pa ih sami zasade.
“Dosta je bilo kompanija koje su nam donirale novac, a mi bismo pronalazili površine i sadili drveće”, zaključila je Lukačeva.