Connect with us

Upište pojam za pretragu

Tehnologija

Profesor fizike objašnjava zašto je nemoguće vidjeti određene boje u dugi

Jeste li se ikad zapitali zašto kod pojave duge na nebu ne možemo uočiti određene boje, poput recimo smeđe? Britanski profesor fizike pojašnjava zašto je to nemoguće.

Duga na nebu prirodni je fenomen koji je poznat svima i koji se viđa u točno određenim uvjetima kad sunce zasja dok istovremeno iznad određenog područja pada kiša. Za stvaranje duge potrebne su kapljice vode u zraku i potrebno je da Sunce bude iza nas i sasvim nisko na horizontu, jer duga zapravo nastaje prolaskom svjetlosti kroz kapljice vode.

Svjetlost koja dolazi od sunca čini nam se bijelom. Ali bijela svjetlost koju vidimo u svakodnevnom životu zapravo se sastoji od mješavine različitih boja, pojašnjava u članku za The Conversation profesor fizike James Rawlings sa Sveučilišta Notthingham Trent u Velikoj Britaniji. Kada svjetlost prolazi kroz kap kiše, te se boje mogu odvojiti, dodaje.

Valovi svjetlosti

Svjetlost putuje u valovima, poput valova koji se kreću preko oceana. Svaka od duginih boja ima ono što nazivamo različitom “valnom duljinom”. To znači da je udaljenost između vrhova vala različite duljine za svaku boju. Boje, od ljubičaste s najkraćom valnom duljinom do crvene s najdužom, nazivaju se vidljivim spektrom, pojašnjava Rawlings.

Nadalje objašnjava da su kapi kiše zapravo oblika kuglice, a ne suza, kako ih se obično prikazuje te da kad sunčeva svjetlost prođe kroz njih, ona mijenja smijer u procesu koji se još naziva i refrakcija.

Svaka od različitih valnih duljina lomi se za nešto drugačiji iznos. Ako svjetlost udari kišnu kap pod pravim kutom, lom odvaja valne duljine u različite boje. Budući da se puno svjetlosti lomi kroz puno kišnih kapi, te boje vidimo kao dugu na nebu. Redoslijed kojim boje dolaze određen je duljinom njihove valne duljine, kaže Rawlings.

Dugine boje

U dugi postoji sedam boja – crvena, narančasta, žuta, zelena, plava, indigo i ljubičasta, ali to zapravo nije točno ističe profesor Rawlings.

Nadalje pojašnjava da se različite boje stapaju jedna u drugu te da je teško reći gdje jedna boja završava, a druga počinje. Postoje druge boje između njih, gdje se miješaju, poput tirkizne koja se nalazi između plave i zelene, dodaje Rawlings.

Plava i zelena su jedna pored druge u spektru boja, zbog čega možemo vidjeti tirkiznu na mjestu gdje se stapaju jedna u drugu. Neke su boje, međutim, mješavine boja koje nisu jedna do druge u spektru. Smeđa je, na primjer, mješavina crvene i zelene. Ali crvene i zelene trake u dugi nisu jedna pored druge, tako da ne vidimo da se miješaju da bi postale smeđe. Isti je slučaj s mnogim drugim bojama koje su mješavine, ako se trake boja u dugi ne preklapaju, onda se ne mogu miješati, ističe Rawlings.

Crno-bijeli svijet?

Na kraju naglašava da postoje dvije boje koje nikada ne možemo vidjeti u dugi, a to su crna i bijela. Crna zapravo predstavlja odsutnost boje, odnosno ono što vidimo kada uopće nema svjetla. Bijela je, s druge strane, kombinacija svih boja zajedno.

Kada se svjetlost lomi od kapi kiše, ona odvaja bijelu svjetlost u vidljivi spektar, što znači da više nije bijela. Siva je mješavina crne i bijele, a kako nikada ne možemo vidjeti crno-bijelo u dugi, također ne možemo vidjeti boje nastale njihovim miješanjem, kaže Rawlings.

Izvor: The Conversation

Centralna.ba