Connect with us

Upište pojam za pretragu

Zdravlje

Histeroskopija – šta je, čemu služi i kako se izvodi?

Medical examination of female patient by doctor gynecologist. Screening womans reproductive health in hospital gynecological chair flat vector illustration. Gynecology, medicine, diagnosis concept

Histeroskopija predstavlja minimalno invazivnu, endoskopsku proceduru kojom se direktno vizualizuje unutrašnjost kanala grlića materice i materične šupljine. Pored toga što je tehnika izvođenja ove procedure brza i jednostavna, kao prednost se navodi mogućnost istovremenog postavljanja dijagnoze, ali i rešavanja problema, zbog čega se izbegava nepotrebno podvrgavanje mnoštvu drugih pregleda. 

Oporavak nakon intervencije je relativno brz, gotovo da nema tegoba, te pacijentkinja praktično istog dana može nastaviti sa uobičajenim aktivnostima. Još jedna od prednosti ove procedure jeste to što je ceo operativni nalaz prikazan na ekranu i podložan dokumentovanju u elektronskoj formi u vidu slika i video zapisa, što omogućava i naknadan pregled zabeleženog materijala. 

Histeroskopija se izvodi pomoću tankog endoskopskog instrumenta – histeroskopa, koji se kroz vaginu i grlić materice uvodi u materičnu šupljinu. Histeroskop predstavlja specijalni optički instrument, oblika šuplje cevi, koji je povezan sa izvorom svetla (za osvetljavanje unutrašnjosti materice), kamerom i monitorom. Središnji kanal histeroskopa se koristi za aplikaciju medijuma koji služi za širenje šupljine materice kao i za plasiranje različitih instrumenata – klešta, makaze, laser ili elektrokauter. Budući da je materična šupljina virtuelni prostor, kroz histeroskop se ubrizgavaju različiti medijumi u cilju širenja materične šupljine i potom adekvatnog sagledavanja njene unutrašnjosti. Kao medijumi upotrebljavaju se različiti rastvori (npr. fiziološki ili Ringerov rastvor) ili gas (ugljen dioksid). 

U početku, histeroskopija je praktikovana isključivo kao dijagnostička procedura, međutim, zahvaljujući razvoju nauke i tehnologije, danas služi kako u dijagnostičke tako i u operativne svrhe. Dijagnostička histeroskopija se obavlja ambulantno i traje svega nekoliko minuta. Radi se o bezbolnoj proceduri i pacijentkinje je dobro podnose te se najčešće izvodi i bez anestezije, mada se po potrebi može dati lokalni anestetik. Ukoliko nalaz zahteva, ginekolog može uzeti uzorak tkiva tokom same intervencije kako bi se učinila histopatološka analiza. Operativna histeroskopija se izvodi u svrhu uklanjanja patoloških promena ili uklanjanja stranog tela. Obzirom da se intervencija sprovodi u intravenskoj anesteziji, neophodno je mirovanje od nekoliko sati do jedan dan.

Način izvođenja histeroskopije

Histeroskopija se izvodi uz adekvatnu pripremu pacijentkinje i uredne rezultate laboratorijskih analiza, posebno cervikalnog i vaginalnog brisa. Uvek se izvodi u prvoj fazi ciklusa, neposredno nakon završenog menstrualnog ciklusa a najčešće je to 8. dan ciklusa, jer je tada endometrijum najtanji pa je mala mogućnost nastanka krvarenja i ugrožavanja moguće trudnoće.

Pacijentkinja leži na ginekološkom stolu u položaju kao za ginekološki pregled. Prvo se izvodi ginekološki pregled u cilju određivanja položaja, oblika i veličine materice. Po uvođenju u anesteziju, ginekolog načini toaletu spoljašnjih genitalija i vagine u cilju smanjenja rizika od infekcije. Vagina se raširi, te se po vizualizaciji grlića isti fiksira hvataljkama a potom kroz grlić materice histeroskop uvede u materičnu duplju. 

S obzirom na to da se pretraga obavlja u prvoj fazi ciklusa, i to sa histeroskopom malih dimenzija, svega nekoliko milimetara, kanal grlića materice je dovoljno otvoren te uglavnom nema potrebe za njegovim dodatnim mehaničkim širenjem. U slučaju da je spoljašnje materično ušće usko za prolaz histeroskopa, može se privremeno proširiti dilatatorima. Sondiranje materice se ne preporučuje jer će se informacije o dubini i nagibu šupljine dobiti direktnom vizualizacijom tokom uvođenja histeroskopa, a samo sondiranje može poremetiti anatomiju endometrijuma i uzrokovati krvarenje koje će otežati dalju intervenciju. 

Po uvođenju histeroskopa, ubrizgava se rastvor ili gas, što dovodi do širenja materične šupljine i omogućava nam adekvatno sagledavanje unutrašnjosti materice i izvođenje različitih intervencija.

Kada se izvodi histeroskopija?

  • dijagnostika i uklanjanje endometrijalnih, cervikalnih polipa, submukoznih i nascentnih mioma
  • ispitivanje razloga nepravilnih, obilnih menstrualnih krvarenja kao i nepravilnih krvarenja u menopauzi
  • dijagnostika i resekcija pregrade u unutrašnjosti materice, kao i u evaluacija različitih anomalija oblika materice
  • dijagnostika i lečenje Ašermanovog sindroma
  • ispitivanje uzroka neplodnosti
  • kontrola sluzokože materice kod žena koje uzimaju određene lekove u sklopu terapije karcinoma dojke
  • maligna oboljenja kanala grlića ili sluzokože materice
  • uklanjanje uraslog intrauterinog uloška,
  • u sklopu pripreme za vantelesnu oplodnju

Histeroskopija predstavlja mnogo precizniju metodu za otkrivanje i tretman polipa i submukoznih mioma u odnosu na kiretažu. Odstranjivanje endometrijuma histeroskopskim putem pomoću omče ili lasera (ablacija endometrijuma) predstavlja alternativu histerektomiji pri lečenju nepravilnih krvarenja bez organskog uzroka. 

Pre ove intervencije, bitno je znati rezultat biopsije endometrijuma kako bi se isključila opasnost ablacije pri karcinomu endometrijuma. Kako bi zahvat bio uspešan, intervencijom je neophodno odstraniti njegov bazalni sloj obzirom da je endometrijum tkivo koje se dobro obnavlja. Septum – pregrada materice predstavlja jednu od najčešćih anomalija materice koja je čest uzrok spontanih pobačaja i prevremenih porođaja. Upravo histeroskopijom moguće je dijagnostikovati i rešiti navedeni problem, uz brz i lak oporavak te mogućnost naknadnog vaginalnog porođaja. Ašermanov sindrom karakreriše stvaranje priraslica unutar materice, a u nekim slučajevima može doći i do potpunog slepljivanja prednjeg i zadnjeg zida materice. Najčešće nastaje nakon ponavljanih kiretaža kod prekida trudnoće, carskog reza, resekcije septuma materice ili operacije mioma materice. 

Tretman se vrši endoskopskim makazicama kojima se presecaju priraslice radi minimalnog povređivanja ostalog tkiva materice. Histeroskopski je moguće ne samo otkriti već i proceniti lokalizaciju i proširenost raka endometrijuma, kao i uzeti ciljanu biopsiju pod kontrolom oka radi histopatološke verifikacije. Histeroskopija je vrlo korisna metoda lociranja i odstranjivanja intrauterinog uloška koji je urastao u endometrijum ili ukoliko nedostaje konac kojim bi se uložak izvukao.

Kontraindikacije i neželjeni efekti histeroskopije

Apsolutne kontraindikacije za izvođenje histeroskopije su trudnoća, akutna upala u maloj karlici (pelvična inflamatorna bolest), prethodna perforacija materice i alergije na medijum za distenziju ili insuflaciju. Relativne kontraindikacije za izvođenje histeroskopije su krvarenja iz materice – zbog otežane vidljivosti unutrašnjosti materice, sumnja na rak endocerviksa i endometrijuma – zbog moguće diseminacije oboljenja i pozitivan nalaz mikrobiološke analize brisa grlića materice.

Kod manjeg broja pacijentkinja kao neželjeni efekat moguć je osećaj bolova poput menstrualnih i lagano krvarenje, koji najčešće traju do 14 dana nakon učinjene procedure. Iako su komplikacije kod histeroskopije retke, one su moguće kao i kod svakog operativnog zahvata i uključuju perforaciju materice – tokom pokušaja sondiranja materice, cervikalne dilatacije ili samog histeroskopskog postupka, krvarenje ili infekciju. Stoga u slučaju pojave simptoma poput jačih bolova u donjem delu trbuha, povišene telesne temperature, obilnijeg krvarenja ili neprijatnog vaginalnog sekreta neophodno je obratiti se lekaru.

 

Autori teksta: dr M. Radović, dr M. Maksimović