Komisija koju je imenovalo Vijeće UN-a za ljudska prava ima za zadatak istraživanje činjenica o svim kršenjima ljudskih prava i nasilju koje se desilo na teritoriji Ukrajine tokom napada Rusije. Što se tiče metoda rada, one podrazumijevaju veoma dobro uspostavljenu saradnju sa svim subjektima koji raspolažu informacijama o tome šta se dešavalo i šta se dešava na teritoriji Ukrajine, rekla je u ekskluzivnom razgovoru za Anadolu Agency (AA) iz Ženeve Jasminka Džumhur, članica Komisije koja će istraživati eventualna kršenja ljudskih prava i zlostavljanja u Ukrajini.
“To podrazumijeva obavljanje jako mnogo intervjua, kao i prikupljanje materijalnih dokaza uključujući i forenzičke dokaze. Na kraju, ne smijemo zaboraviti da jako mnogo osoba uvijek u konfliktima nestaje. Znači, nužno je istraživanje svih činjenica i veoma je bitno analiziranje tih činjenica i potom podnošenje izvještaja Vijeću za ljudska prava”, rekla je Džumhur.
Navela je da je ovo veoma bitno iz razloga što činjenice koje budu prikupljene mogu koristiti pravosudne institucije u cilju utvrđivanja odgovornosti za počinjene eventualne zločine tokom konflikta.
Džumhur je govorila i o strahovitim slikama razaranja koja svakodnevno imamo priliku vidjeti iz Ukrajine, kao i nedvojbeno već prisutnoj humanitarnoj katastrofi.
“Pravo na nepovredivost suverentiteta jedne države je garantovano, prije svega, Poveljom UN-a. Poslije toga, iz tog jednog utvrđenog prava na suverenitet jedne države izvedena su i prava građana kao nosilaca suvereniteta. Prije svega, prvo kao nosiocima građanskih i političkih prava, ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima i da se moraju zaštititi. Svaka država članica UN-a prihvatanjem Povelje UN-a i ratifikacijom dva osnovna pakta je prihvatila da će zaštititi osnovne vrijednosti. A, to je, prije svega, vrijednost koja se odnosi na pravo na život i pravo da niko ne bude izložen torturi. Upravo kroz one slike koje dolaze iz Ukrajine vidimo da su te dvije osnovne vrijednosti kada govorimo o ljudskim bićima u velikoj mjeri narušene”, ističe Džumhur.
On ističe da možemo govoriti i o uništavanju materijalnih dobara, koja dodatno dobivaju dimenziju ako se radi o kulturnim, vjerskim i drugim objektima.
“I u konačnici uvijek moramo voditi računa o onim ugroženim kategorijama koje moraju biti zaštićeni. Prije svega, kada govorimo o ženama, starijim osobama i djeci, a kroz egzodus izbjeglica koje su već pristigle u susjedne države Ukrajine možemo vidjeti da je to jedna enormna dimenzija stradanja građana Ukrajine”, navela je Džumhur.
Govorila je i o tome kakve su informacije sa terena o stanju izbjeglica kojih je više od četiri miliona do sada napustilo Ukrajinu, a više miliona raseljeno i unutar same zemlje.
“Mandat Komisije upravo jeste da utvrđuje činjenice vezano za pitanje stradanja ljudi uključujući i njihova psihička stradanja potkrepljeno relevantnim podacima. Ne govorimo više o migrantima, već govorimo zaista o izbjeglicama, ljudima koji zaista moraju napustiti svoje domove zbog konflikta. Najrelevantnije podatke uvijek ima UNHCR, a upravo Komisija za zadatak ima da prikupi sve informacije, od svih subjekata koji su na bilo koji način uključeni u konflikt i rješavanje pitanja koja su nastala kao posljedica tog konflikta”, ističe Džumhur.
S obzirom na to da iz Ukrajine već stižu zastrašujući podaci vezano za stradanje žena i djece, koji mogu postati i žrtve trgovine ljudima, a i žrtve ubistava, Džumhur je govorila i o tim posljedicama.
“Mogu govoriti generalno, ne konkretno za Ukrajinu, jer da bi raspolagala podacima, moraju se oni prikupiti. Mi smo jučer imenovani, još uvijek nismo pristupili realizaciji tog mandata. Ali je činjenica da konfliktne situacije, vanredne i prirodne katastrofe uvijek pogoduju da određene kategorije ljudi nastoje zloupotrijebiti i iskoristiti ljude u nevolji, uglavnom najranjivije. To, prije svega, kada govorimo o djeci i ženama i u cilju njihove seksualne eksploatacije. Podsjetit ću, kada govorimo o položaju žena u konfliktu, na Rezoluciju UN-a 1325 koja zahtijeva od svih država da poduzmu mjere u cilju zaštite žena tokom konflikta i na Konvenciju o pravima djeteta i posebno Protokol o pravima djece u oružanim sukobima. Mora se ukazati i podsjetiti svim akterima uključenim u konflikt i indirektno dolaze do kontakta sa ugroženim kategorijama da poduzmu mjere u cilju njihove zaštite”, istakla je Džumhur.
Govorila je i o tome kada se mogu očekivati prve, konkretnije aktivnosti Komisije.
“Ono što znam, faktički od prekjučer, jer nije prošlo ni 48 sati od imenovanja, je činjenica da će biti uspostavljen ured u kojem će djelovati komisija. Već su objavljene pozicije za regrutovanje osoblja koje će služiti kao sekretarijat, odnosno tim podrške komisiji. Vjerovatno idućih dana ćemo imati prvi sastanak Komisije i tada ćemo zajednički utvrditi način daljeg djelovanja, prije svega, imajući u vidu Rezoluciju Vijeća za ljudska prava 49/1 kojom je Komisija uspostavljena, ali i UN standarde utvrđene za ljudska prava. Tako da vjerujem da ćemo veoma brzo operacionalizirati naše djelovanje. Metod rada zavisi od niza okolnosti i svakako će javnost putem nadležnih službi Komisije biti blagovremeno informisana”, istakla je Džumhur.
Ukazala je na važnost da se što prije uspostavi mir u Ukrajini.
“Vjerujem da pregovori koji su u toku će zaista polučiti rezultatom da se zaustavi konflikt. Jer svaki dan konflikta odnosi nove živote i donosi stradanja. Ako govorimo o jednom globalnom stanju, mislim da u 21. vijeku jako je teško govoriti o konfliktima koji se ne mogu zaustaviti kroz razgovor i dijalog i da se ne može dostići mir”, navela je Džumhur.
Jasminka Džumhur je ombudsmenka za ljudska prava BiH, a mnogo godina radila je u pravosuđu BiH, za Visoki komesarijat za ljudska prava (UNHCR) u BiH i Međunarodnu komisiju za nestale (IOM). Bila je prva predsjednica UO Instituta za nestale osobe u BiH. Angažovana je i na međunarodnom nivou. U periodu 2010.-2015. bila je članica UN-ove Radne grupe za prisilne nestanke i njena potpredsjednica, a 2015.-2019. potpredsjednica i članica Komiteta za prava radnika migranata UN-a i u taj komitet je ponovno imenovana za mandat 2022.- 2025. godina.
