[ad_1]
Za manje od dvije godine nakon što je pandemija pogodila Evropu, realni bruto domaći proizvod (BDP) EU-a vratio se na nivo prije krize. To je mnogo kraće nego nakon globalne finansijske krize zbog koje je privredi EU-a trebala decenija da se oporavi. Međutim, tek treba vidjeti kolika je otpornost firmi i radnih mjesta na potpuno ukidanje državne podrške. Podaci iz izvještaja o ulaganjima Evropske investicijske banke (EIB) pokazuju da je oko 49 posto kompanija u EU-u pretrpilo pad prodaje zbog pandemije, naročito u sektorima transporta i turizma, zbog čega su morali smanjiti ulaganja. Udio firmi koje su prijavile investicijske aktivnosti u prethodnoj godini je opao sa 86 posto prema podacima iz izvještaja EIB-a za 2020. na 79 posto u 2021. godini. Broj preduzeća koja su bankrotirala iznenađujuće je nizak, ali produžavanjem krize on bi i dalje mogao rasti s povećanjem broja osjetljivih firmi.
Istovremeno, ovu krizu sada treba shvatiti kao odskočnu dasku za transformaciju u zeleniju i digitaliziranu privredu, kao prilagođavanje na svijet koji se ubrzano mijenja. U izvještaju EIB-a ispituje se kakva podrška je potrebna da bi se taj cilj realizirao, uzimajući u obzir razlike između sektora i sve veće nejednakosti.
Snažna podrška je pomogla kompanijama da se brže oporave nego što se prvobitno strahovalo
U EU-u, oko 56 posto firmi je primilo neku vrstu političke pomoći u obliku kredita osiguranih garancijama, podrške za plaćanje doprinosa za zdravstveno i penziono osiguranje ili odgode plaćanja. Podrška je ciljala na firme koje su se suočile s većim padom prihoda, što im je pomoglo da se sačuvaju svoje programe ulaganja te ubrzaju transformaciju. Do 35 posto evropskih malih i srednjih preduzeća u oblastima proizvodnje i usluga navodi da bi im opstanak bio ugrožen da nisu primili podršku. Međutim, cijena ove masivne i uspješne državne intervencije bila je porast javnog duga, što predstavlja potencijalnu opasnost za budućnost.
Uprkos do sada nesvakidašnjoj podršci, privatni sektor se oporavio uz određene „ožiljke” i sve veće jazove. Oni se šire kroz različite sektore, kompanije različitih veličina i geografska područja. Ako procjenjujemo uticaj pandemije na profitabilnost preduzeća, broj preduzeća u EU-u koja trpe gubitke u područjima hotelijerstva, ugostiteljstva, umjetnosti i rekreacije skoro se utrostručio (na oko 25 procenata) u poređenju s normalnim periodom. Transportni sektor je bio među najpogođenijim. Suprotno tome, procenat preduzeća koja su prijavila gubitke u oblastima telekomunikacija, prehrane i farmacije je zapravo opao u odnosu na normalan period. Veličina kompanije je također bila jedan od presudnih faktora, pri čemu vjerovatnoća da će pretrpjeti gubitke bila veća među malim i mikro preduzećima nego među velikim i srednjim. Veća je vjerovatnoća da će se preduzeća u regijama EU-a s nižim dohotkom suočavati s dugotrajnim smanjenjem broja zaposlenih, naročito zbog automatizacije i manjih ulaganja u obuku.
Prema drugoj anketi, a riječ je o posljednjem istraživanju koje su među preduzećima na Zapadnom Balkanu proveli EIB, EBRD i Svjetska banka, oko 38 posto preduzeća je privremeno bilo zatvoreno zbog pandemije, od 19 posto u Srbiji do 66 posto u Albaniji. Približno 60 posto preduzeća je osjetilo smanjenu likvidnost ili probleme s novčanim tokovima na Zapadnom Balkanu, što je u konačnici dovelo do velikog smanjenja prihoda od prodaje (od -23 posto u odnosu na prethodnu godinu u Bosni i Hercegovini) i radne snage. Uprkos tome, ogromnom političkom podrškom, koju je u regiji u prosjeku dobilo više od 57 posto firmi, spriječeno je još veće smanjenje privrednih aktivnosti.
Hvatanje koraka s digitalnom revolucijom
U kontekstu promjenjivog privrednog okruženja, na iskušenje su stavljene sposobnosti kompanija da se transformiraju i unaprijed razmišljaju. Nešto više od četvrtine preduzeća u EU-u smatra da će pandemija ostaviti trajne posljedice na njihov lanac snabdijevanja, a njih 23 posto vidi uticaj na miks proizvoda i inovacije u budućnosti. Podaci EIB-a pokazuju da je više od 30 posto preduzeća koja se bave izvozom i proizvodnjom razvilo nove proizvode, usluge i procese, a skoro 15 posto njih je poduzelo mjere da skrate lance snabdijevanja. Ako žele ostati ukorak s tehnološkim i klimatskim napretkom, ta nastojanja će se morati kombinirati s ubrzanim uvođenjem digitalne i zelene prakse u poslovanje.
Napretkom u oblasti digitalnih usluga, platformi i vještina poboljšavaju se kapaciteti kompanija za transformaciju u mnogim aspektima, kao što su produktivnost, visokoplaćena radna mjesta i inovacije. Kriza je zaista ubrzala digitalizaciju među kompanijama u EU-u – njih 46 posto povećalo je svoje digitalne kapacitete u odnosu na 58 posto kompanija u SAD-u. Preduzeća u SAD-u su također u prednosti kada je riječ o usvajanju naprednih digitalnih tehnologija u iznosu od 66 posto u odnosu na 61 posto u EU. Njih 34 posto je iskoristilo krizu kao priliku da krenu putem digitalizacije. Pored toga, u EU-u je 26 posto kompanija koje još uvijek nisu napredovale u procesu digitalizacije niti su na putu ka većoj digitalizaciji (u SAD-u je 18 posto sličnih preduzeća). Jaz između kompanija koje su napredovale u digitalizaciji i onih koje nisu sve je širi, zbog čega je onima koji sporo usvajaju digitalizaciju teže da uhvate korak.
Uticaj digitalizacije odražava se na tržište rada u Evropi gdje još uvijek postoji priličan procenat radnih mjesta povezanih s kompanijama koje se nisu digitalizirale (33 posto), u poređenju s njih oko 20 posto u SAD-u. Ta „mjesečarska preduzeća” vjerovatno će isplaćivati i manje plate. Sporo se prilagođavaju i manje zapošljavaju. Pored toga, iako je politika očuvanja radnih mjesta i sprečavanja značajnog rasta nezaposlenosti u EU-u bila uspješna, uslovi na tržištu su se pogoršali za mlade i osobe s nižim stepenom obrazovanja te one koji nemaju pristup digitalnim vještinama.
Jedan od glavnim investitora u digitalnu transformaciju na Zapadnom Balkanu
Istraživanje koje je EIB proveo među preduzećima na Zapadnom Balkanu otkriva da se region suočava s digitalnim jazom, koji se može dodatno pogoršati krizom uzrokovanom pandemijom covida-19 i nedostatkom likvidnosti, jer preduzeća nisu u stanju investirati u digitalnu transformaciju kako bi se prilagodila. Pored toga, pristup finansijama i dalje sputava mala i srednja preduzeća: oko 34 posto preduzeća na Zapadnom Balkanu može teško doći do kredita, uglavnom zbog nepovoljnih kamatnih stopa. Da bi pomogao kompanijama da riješe potrebe za investiranjem, EIB je od 2020. godine odobrio 822 miliona eura za mala i srednja preduzeća. Ta sredstva su bila dostupna po mnogo povoljnijim i fleksibilnijim uslovima te s manjim kamatama i dužim periodom dospijeća, kako bi se kompanijama pomoglo da riješe finansijska ograničenja, zadrže radna mjesta i prilagode se novim poslovnim okolnostima.
Od 2020. godine EIB je investirao blizu 200 miliona eura u digitalni sektor Zapadnog Balkana kako bi pomogao u stvaranju uslova za ubrzavanje digitalne transformacije uz prateću infrastrukturu i vještine. Ta sredstva pomažu u digitalizaciji škola, obuci nastavnika i uvođenju 5G mreže te nadogradnji 4G mreže.
Postavljanje kursa za djelovanje protiv klimatskih promjena
Napori preduzeća da odgovore na klimatske promjene nastavljeni su u 2021. godini, pri čemu su već vidljivi znakovi da se vodeća uloga EU-a u oblasti klime isplati. Oko 58 posto preduzeća u EU-u navodi da je pogođeno fizičkim rizicima klimatskih promjena. Iako udio preduzeća koja ulažu u borbu protiv klimatskih promjena stagnira, udio onih koja planiraju investicije u tom kontekstu sada se povećao na 47 posto u poređenju s 41 posto u 2021. godini. S druge strane, u SAD-u je se do sada investiralo samo 28 posto preduzeća. Čini se da regulatorni pritisak u pravcu preuzimanja odgovornosti za emisije ugljika i izlaganje opasnostima od klimatskih promjena ima uticaj, pri čemu si je 46 posto preduzeća u EU-u postavilo ciljeve u pogledu praćenja emisija ugljika.
Zemlje Zapadnog Balkana su također na pravom putu ka zelenoj tranziciji kako bi omogućile dekarbonizaciju lokalnih privreda, bolju životnu sredinu i uslove života. Kako banka EU za podršku borbi protiv klimatskih promjena, EIB se već pridružila lokalnim inicijativama za uvoženje Zelene agende uz podršku Evropske komisije te Privredni i investicijski plan. Jačanjem finansijske i tehničke podrške koju će staviti na raspolaganje opštinama, kompanijama i javnim institucijama kako bi utvrdile i pripremile projekte u oblasti klime i održivosti, EIB će pomoći u mobiliziranju novih investicija u borbu protiv klimatskih promjena i zaštite životne sredine kojim će se promijeniti tok privrede. Uporedo s finansijskom podrškom za energetski efikasne projekte u privatnom i javnom sektoru, banka EU-a posvećena je pomaganju održivijoj i konkurentnoj privredi budućnosti koja se otkriva upravo u ovom trenutku.
Izvan Evropske unije, Grupa EIB grupacija je u 2021. godini izdvojila sredstva u iznosu od 8,1 milijarde eura. Uporedo s općom reformom globalnog pristustva i inicijativa Evropske unije, EIB je sada odlučio da izvrši reformu svojih aktivnosti izvan Evropske unije te osnovati posebnu upravu posvećenu međunarodnim partnerstvima i finansiranju razvoja. Ta će se uprava zvati EIB Global. EIB Global će okupiti sve resurse te stručna znanja i iskustva koja EIB crpi izvan Evropske unije pod okriljem jasno definirane upravljačke strukture koja može dati jači i fokusiraniji doprinos projektima i inicijativama Tima Evropa. EIB Global prirodan je iskorak u našem dugogodišnjem angažmanu izvan Evropske unije. Osnivanjem posebne uprave, moći ćemo se bolje fokusirati na projekte koji lokalno imaju jači uticaj, bilo da se radi o poboljšavanju procesa digitalizacije, promociji obnovljivih izvora energije ili izgradnji kvalitetne infrastrukture koja podupire prilagođavanje klimatskim promjenama. EIB Global će biti dio Tima Evropa i instrument za uspostavljanje čvršćih partnerstava s lokalnim institucijama i drugim međunarodnim finansijerima.
