[ad_1]
“Taj pad od jedne milijarde KM je samo između 2022. i 2023. godine i on se reflektuje na globalna kretanja, najviše na tržište EU na koje zapravo izvozimo 70 posto proizvoda iz BiH”, rekao je Vuković na konferenciji za novinare na kojoj su prezentovani pokazatelji vanjskotrgovinske razmjene BiH u 2023. godini.
Svaki ekonomski potres koji se dešava na tržištu EU, kako je dodao, reflektira se i na BiH. Da je BiH u tom segmentu i ekonomskom smislu vrlo stabilna, po njegovim riječima, govori podatak da je zabilježen i pad uvoza.
“Uvoz je također pao, kao što je pao izvoz i to je refleksija globalnih kretanja”, rekao je Vuković, dodajući da je inflacija u BiH u prošloj godini sa 14 pala na 6,1 posto, te se može govoriti o stabilizaciji na tržištu i padu nezaposlenosti.
VTKBiH je uradila analizu svog rada koja pokazuje da je Komora u posljednjih pet godina obradila više od 300 hiljada zahtjeva od privredne zajednice, kojoj je isporučeno oko 20 hiljada različitih usluga, dok je Parlamentarnoj skupštini BiH i Vijeću ministara dostavljeno više od 70 inicijativa za poboljšanje poslovnog ambijenta u BiH.
“Poslovna zajednica u BiH prepoznata je i kao tim koji treba da kaže svoj glas kada je u pitanju pregovaranje BiH i EU. Uzimajući u obzir činjenicu da se 70 posto roba izvozi na evropsko tržište, ko bolje zna kako se radi sa EU u svakom smislu, od onih koji taj posao žive i rade. Te ljude treba konsultovati i uključiti u ove procese”, naglasio je Vuković.
Govoreći o izazovu koji se odnosi na Mehanizam za prekogranično prilagođavanje ugljenika /CBAM/, Vuković je rekao da funkcioniše na način da zemlja izvoznik robe nastale na takozvanoj prljavoj energiji porez plaća zemlji u koju izvozi. U okviru tog sistema formiraju se posebni fondovi iz kojih se finansiraju obnovljivi izvori energije.
Potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Zdravko Marinković rekao je da metalska i elektroindustrija, te drvna industrija predstavljaju okosnice izvoza BiH i da ove dvije grane zajedno ostvaruju oko 50 posto ukupnog izvoza iz BiH.
“Zajedno ove dvije grane u ukupnom izvozu učestvuju sa 8,652 milijardi KM. Jasno je da se radi o motorima razvoja BiH i motorima izvoza iz BiH. Na tim dvjema industrijama zasniva se, praktično, ukupna proizvodnja i uslužnih djelatnosti koje prate ovaj posao”, dodao je Marinković.
Naveo je da je, bez obzira na probleme autoindustrije u svijetu, naša autoindustrija koja proizvodi komponente za sve evropske brendove i automobile u prošloj godini imala 618 miliona KM izvoza u odnosu na 527 miliona iz predhodne godine. Namjenska industrija, kako je dodao, sektor je privrede koji u kontinuitetu bilježi rast.
Kada je riječ o drvnoj industriji, Marinković je naveo da je to jedina grana privrede BiH koja konstantno bilježi suficit u izvozu.
Direktor Sektora za makroekonomski sistem VTKBiH Slaviša Ćeranić je istakao potencijale sektora hemije i plastike, kao i poljoprivredno-prehrambenog sektora BiH.
Naveo je da je u sektoru plastike u odnosu na 2019. godinu, zabilježen rast za više od 60 posto , te da je izvoz ovog sektora iznosio 808 miliona KM. Sektor hemije u u tom periodu rastao za oko 20 do 25 posto, a nivo izvoza je na oko 1,15 milijardi KM.
Ćeranić je naglasio da je poljoprivredno-prehrambeni sektor jedan od osnovnih sektora za razvoj bilo koje države, dodajući da je u BiH iskoristivost poljoprivrednog zemljišta manje od 20 posto.
Najznačajniji bh. vanjskotrgovinski partneri po obimu trgovine su Hrvatska sa 17,32 posto učešća u ukupnom obimu razmjene Bosne i Hercegovine, zatim Srbija (13,17 posto ), Njemačka (11,63 posto), Slovenija (8,38 posto) i Italija (7,99 posto). Po pokrivenosti uvoza izvozom, najznačajniji partneri su Austrija (116 posto) i Njemačka (106 posto). Istovremeno, najveći izvoz bilježimo u Njemačku (2,7 mlrd. KM), Hrvatsku (2,6 mlrd. KM) i Srbiju (2,1 mlrd. KM), a najviše uvozimo iz Hrvatske (5,3 mlrd.KM), Srbije (3,9 mlrd. KM) i Njemačke (2,6 mlrd. KM).
