Uvidom u potrošnju po pojedinim gradovima i općinama, među prvih deset mjesta su gradovi kao što su Sarajevo, Tuzla, Mostar, Zenica i Široki Brijeg koji, unatoč znatno manjem broju stanovnika, bilježi znatno veću potrošnju od lokalnih zajednica koje imaju višestruko veći broj građana.
Tako je u dva mjeseca u tom gradu od 30 hiljada stanovnika preko fiskalnih uređaja zabilježen promet od 281,7 miliona maraka, dok je, primjerice, u Bihaću, koji ima 56 hiljada stanovnika, zabilježena potrošnja od 183,6 miliona maraka. Na prvom mjestu, kada je riječ o evidentiranom prometu preko fiskalnih uređaja, je Novi Grad Sarajevo, u kojemu je u dva mjeseca ove godine potrošeno nešto više od 809 miliona maraka, slijedi Ilidža sa 767 te Tuzla s 591,5 miliona maraka.
U Mostaru je u promatranom razdoblju evidentirana potrošnja od 534,4 miliona maraka, a gotovo identičan iznos zabilježen je u općini Sarajevo Centar (534,8 miliona maraka).
Jedna od lokalnih zajednica koja se ističe znatnim iznosima evidentiranog prometa preko fiskalnih uređaja je Tešanj, u kojemu je u dva mjeseca zabilježen iznos od 405,7 miliona maraka, a što je više nego, primjerice, u Zenici, u kojoj je u istom razdoblju potrošeno 381,5 miliona maraka.
U općini Novo Sarajevo evidentiran je promet od 363,2 miliona maraka, a slijede Široki Brijeg s već spomenutih 281,7 te Lukavac s 274,7 miliona maraka. Na popisu 10 lokalnih zajednica s najvećom evidentiranom potrošnjom, kao što je vidljivo, prisutni su i gradovi s relativno manjim brojem stanovnika, a što pak govori o ekonomskoj snazi navedenih lokalnih samouprava, odnosno velikom broju uspješnih poduzeća koja generiraju visok životni standard, a to prati i veći broj zaposlenih.
Uspješne priče koje svakodnevno dolaze iz gradova i općina kao što su Tešanj, Lukavac i Široki Brijeg svjedoče o dobro uhodanim modelima razvoja lokalnoga gospodarstva putem poslovnih zona, kao i produktivnom odnosu gradskih i općinskih vlasti s poslovnom zajednicom.
(Večernji.ba)
