Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) na 30. godišnjicu od početka opsade odaje počast građanima glavnog grada Bosne i Hercegovine multimedijalnom internet stranicom “Mjeseci opsade”, koja sadrži 44 svjedočanstva osoba koje su preživjele ranjavanja, pogibiju članova porodica, glad te neimaštinu, kao i nedostatak civilizacijskih uslova za život.
Projekat “Mjeseci opsade” predstavlja multimedijalnu internet stranicu koja sadrži 44 intervjua sa građanima Sarajeva koji su preživjeli ranjavanja tokom incidenata snajperisanja i granatiranja, pogibiju članova porodice, glad, neimaštinu, promrzline i nedostatak civilizacijskih uslova za život, neizvjesnost i strah tokom opsade glavnog grada BiH.
FOTO: D. Begović/Fokus
Osim masakara i drugih incidenata koji su utvrđeni u Međunarodnom sudu za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), a o kojima govore haški svjedoci, ekipa Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) je zabilježila sjećanja novinara, snimatelja, umjetnika, muzičara, režisera te drugih građana koji su govorili o nedostatku vode, struje, hrane i grijanja, o rizičnim odlascima po vodu ili drva, tifusu, ukopima pod granatama i drugim nedaćama.
Govoreći o projektu “Mjeseci opsade”, direktor BIRN-a BiH Denis Džidić je rekao da je ideja o posebnoj podstranici posvećenoj mjesecima opsade Sarajeva nastala kako bi se odala počast građanima glavnog grada BiH koji su od aprila 1992. do konca 1995. godine preživjeli kampanju terora.
Džidić: Iznimno smo zahvalni građanima FOTO: D. B.
“Fokus na individualna svjedočenja jedinstven je i najupečatljiviji način da ispričate priču jednog grada. Ovo svakako nije priča o svemu što su Sarajlije preživjele tokom opsade, ali je prikaz nekih od najstrašnijih zločina, kao i načina na koji su se obični ljudi borili protiv terora. Iznimno smo zahvalni građanima koji su podijelili svoja sjećanja s nama”, naveo je Džidić.
Jasmin Begić, novinar BIRN-a BiH koji je radio na ovom projektu, kazao je da je najveći broj priča urađen s ljudima koji su izgubili bliske osobe, članove porodica, sa osobama koje su ranjene i preživjele masakre u Sarajevu te granatiranje i snajpersko djelovanje.
Kako je rekao, veliki broj incidenata je naveden u presudama MKSJ-a u predmetima protiv Stanislava Galića i Dragomira Miloševića, nekadašnjih komandanata Sarajevsko-romanijskog korpusa Vojske Republike Srpske (VRS), te bivšeg predsjednika Republike Srpske Radovana Karadžića i komandanta VRS-a Ratka Mladića.
Begić: Najteže je bilo razgovarati s roditeljima čija su djeca ubijena FOTO: D. B.
googletag.cmd.push(function() { googletag.display(‘div-gpt-ad-1628534950941-0’); });
“Iz svih priča se može vidjeti da su civili u Sarajevu, kako je navedeno u presudama, bili mete neselektivnih napada dok su čekali da kupe hljeb, hranu na pijaci, natoče vodu, ili djeca koja su ubijena u školskim klupama. Najteže je bilo razgovarati s roditeljima čija su djeca ubijena i koji svaki put iznova proživljavaju tu traumu. O stanju u opkoljenom Sarajevu smo razgovarali i s ljudima koji su tada bili u gradskoj vladi Sarajeva, zatim doktorima, nastavnicima i profesorima, te ljudima iz kulture koji su, organizacijom koncerata, predstava i snimanjem filmova, pokušavali sačuvati zdrav razum građana Sarajeva”, izjavio je Begić.
FOTO: D. Begović/Fokus
Videi su na stranici poredani hronološki, od aprila 1992. do novembra 1995. godine, a 45. video govori o značaju završetka rata za one što ne pamte bolje, odrasle na mlijeku u prahu i humanitarnoj pomoći, koji dolazak struje nakon života u mraku doživljavaju kao najljepši trenutak u životu.
Kompletan sadržaj multimedijalne internet stranice “Mjeseci opsade”, koja je ralizovana uz podršku Švedske agencije za međunarodni razvoj i saradnju (SIDA), možete pogledati OVDJE.
Vijest Predstavljena stranica “Mjeseci opsade”: Pogledajte 44 svjedočanstva iz opsjednutog Sarajeva se prvi put pojavila na sljedećem linku: Fokus.ba.
