Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt potvrdio je da je zatražio provjeru mogućnost isključenja Rusije iz Vijeća za implementaciju mira (PIC).
– Mislim da pravno, dao sam da se to provjerava. Da li će biti izbačena ili će sama izaći. Dobio sam pismo iz Ruske Federacije da više neće davati finansijski prihod za visokog predstavnika. Mislim da su to vrlo važne odluke, ali to je i dalje otvoreno za Rusku Federaciju, kazao je Schmidt u emisiji “U fokusu” televizije OBN.
Imao je savjet i za ruskog ambasadora Igora Kalabuhova, a to je da prestane voditi “propagandističku politiku”.
– Ona (Rusija, op.a.) je država koja je na određeni način preuzela odgovornost da će se Dejtonski sporazum provesti i neka ispuni tu svoju obavezu. Gospodin Kalabuhov će na sljedećem susretu ambasadora dobiti jedno lijepo mjesto. On je srdačno pozvan da učestvuje u našem radu. Očekujem da se stvarno zalaže za Dejtonski mirovni sporazum, a ne da vodi rusku propagandističku politiku, zaključio je Schmidt.
Komentirao je i izjave ambasador Kalabuhova koji je rekao da će “Rusija reagovati ako BiH postane članica NATO-a. Schmidt je, kaže, zabrinut zbog ove izjave, te mu je poručio da samostalne i nezavisne države imaju pravo da same odluče s kim će sklapati saveze.
– Ovo tjera sve zemlje prema NATO-u. Pogledajte Finsku, vrlo etablirana članica Evropske unije koja do sada nije bila u NATO-u. Sad se u tim zemljama diskutuje da li će u NATO ili ne. To nema nikakve veze s pokušajem da se neko opkoli ili da se nekoga ne opkoli. Riječ je o interesima i sigurnosti te se o tome i treba razgovarati – rekao je, te dodao:
– Ukrajina je 1996. godine u Budimpešti nakon što je predala nuklearno oružje, dobila garanciju. Rečeno je tada da ruska flota može ostati u Crnom moru. Dobila je garanciju za teritorijalni integritet i garanciju za egzistenciju. Sjedinjene Američke Države, Velika Britanija, Francuska i Rusija dale su garancije. Rusija je to pogazila prilikom osvajanja Krima. Nameće se pitanje koji oblik garancija Rusija ozbiljno shvata – ističe visoki predstavnik.
Schmidt se nada da izjave ruskog ambasadora ne treba shvatiti kao prijetnju.
– Brinem se zbog toga što možda nekolicina igra na tu kartu da će Rusija reagovati i da takvi postoje i u Bosni i Hercegovini – istakao je.
Schmidt je govorio i o aktuelnoj političkoj situaciji u našoj zemlji, ali i u svijetu.
googletag.cmd.push(function() { googletag.display(‘div-gpt-ad-1628534950941-0’); });
– U Briselu postoje velika spremnost da se opet brinu o Zapadnom Balkanu. Jedno vrijeme su bili uspavani, deset godina se nisu baš nešto mnogo brinuli na ovaj način. Sada ćemo to promijeniti. Sada su drugačija vremena, jednostavno treba se presložiti i vidjeti šta želimo i na koji način ćemo sarađivati – kazao je visoki predstavnik.
Smatra da je bitno da su u Brisel došli svi zajedno i da je to “vrijedno”, te da je još uvijek nejasno na koji način se ko želi angažirati na putu Bosne i Hercegovine prema Evropskoj uniji.
– Mnogi uopće ne shvataju zbog čega se svađaju u BiH. Zastupnici u Evropskom parlamentu su željeli da znaju u kojem pravcu se ide. Mislim da je ipak bilo važno i dobro da su članovi Predsjedništva zajedno sa Draganom Čovićem bili tu. Mislim da je postalo jasno da se Evropska unija zainteresirala za BiH – rekao je te dodao da je “sada pravo vrijeme da se donesu odluke u vezi s Izbornim zakonom”.
Vijest Schmidt: Dobio sam pismo iz Rusije, provjeravam mogu li se izbaciti iz PIC-a se prvi put pojavila na sljedećem linku: Fokus.ba.
