Živjeti na minimalcu i u bogatim zemljama je teško, no dovoljan je barem za osnovne potrebe
BiH se po kupovnoj moći građana nalazi na samom europskom i regionalnom dnu. Od zemalja regije lošije je pozicionirana samo Albanija, piše Večernji list BiH.
Pojedini od najvažnijih prehrambenih proizvoda, među kojima su ulje i jaja, poskupjeli su u posljednje dvije godine i više od 100 posto u BiH, a samo za nabavu osnovnih životnih namirnica potrebno je izdvojiti cijelu prosječnu plaću. Nažalost, velikom broju radnika prosječna plaća je nedostižna, moraju preživljavati s polovinom tog iznosa.
Zarada i cijene
Živjeti na minimalcu i u najrazvijenijim zemljama je teško, no dovoljan je barem za osnovne potrebe, što u BiH nije slučaj. Najniža plaća za ovu godinu iznosit će 543 KM, dok je ona do sada bila 406 KM. Dovoljna je tek za trošak prehrane četveročlane obitelji za 15 dana, dakle, za drugu polovinu mjeseca novca nema, a gdje su tek režije i ostale potrebe. Razlog je ovo što građani BiH pod svaku cijenu žele otići u neku od zemalja EU-a. Međutim, i među članicama EU-a postoje ogromne razlike. Tako je mjesečna minimalna zarada u 13 od 21 države članice EU-a, a koja je regulirana zakonom, ispod 1000 eura, podaci su Eurostata. U dvije države minimalna plaća je nešto veća od 1000, u šest država je veća od 1500 eura, a razlika između najniže i najviše minimalne zarade u EU veća je od sedam puta, prenosi Hina.
Prema podacima Eurostata, najnižu minimalnu zaradu imaju Bugari s 332 eura, a najvišu Luksemburžani s 2257 eura, dok je u Hrvatskoj “minimalac” 624 eura, a u Sloveniji 1074 eura. Nakon Bugarske slijede Latvija s 500 eura, Rumunjska – 515, Mađarska – 542, Hrvatska – 624, Slovačka – 646, Češka – 652, Estonija – 654, Poljska – 655, Litva – 730, Grčka – 774, Malta – 792 i Portugal – 823 eura. Nešto više od tisuću eura imaju Slovenija – 1074 i Španjolska – 1126 eura, a šest zemalja ima više od 1500 eura, Francuska 1603, Njemačka 1621, Belgija 1658, Nizozemska 1725, Irska 1775 i Luksemburg 2257 eura. Rezultati su nešto drukčiji kada se minimalna zarada mjeri prema paritetu kupovne moći, a i s tim kriterijem Bugarska i dalje ima najmanji minimalac od 604 eura, a Luksemburg 1707 eura, pa je razlika nešto manja od tri puta. Minimalna zarada u Hrvatskoj, prema paritetu kupovne moći, iznosi nešto manje od 900 eura i iza nje su Grčka, Mađarska, Češka, Estonija, Slovačka, Latvija i Bugarska, navodi Hina. Od zemalja koje imaju minimalnu zaradu manju od tisuću eura, prema paritetu kupovne moći, još su Malta, Portugal i Rumunjska. Ostalih osam zemalja ima do 1500 eura, Njemačka ima nešto više od 1500 i Luksemburg 1707 eura. U FBiH su oni na minimalcu do sada zarađivali 406 KM ili 208 eura, odnosno 124 eura manje nego u najsiromašnijoj članici EU-a Bugarskoj, a u odnosu na Luksemburg, minimalac u FBiH bio je jedanaest puta manji. Građani BiH najčešće žele otići u Njemačku, a i cijene, osobito prehrambenih proizvoda, najčešće se uspoređuju s onima u Njemačkoj. Minimalac je u toj zemlji u neto iznosu 2600 KM, a u FBIH je sada 534 KM, dakle pet puta veći nego u FBiH, dok su cijene osnovnih potrepština iste ili pak niže od cijena u BiH.
Standard građana
U kakvom siromaštvu živimo, najbolje se vidi iz toga koliko se u Europi kućnog proračuna troši na hranu, a koliko u BiH. Tako je na razini EU-a udio troška hrane u mjesečnoj potrošnji kućanstava oko 13%, dok je u onim bogatijim zemljama i ispod 10%. Udio troška hrane u ukupnom mjesečnim troškovima kućanstva u susjednoj RH je 27,2%, a u BiH čak 45,3%.
