Plijesan može utjecati na mozak i nervni sistem na različite načine, od blagih glavobolja do ozbiljnih stanja poput gubitka pamćenja ili poteškoća s hodanjem.
Osobito su ranjive grupe djeca, starije osobe, trudnice i osobe s oslabljenim imunitetom.
Kako plijesan utječe na nervni sistem?
Studija iz 2020. je identificirala dva glavna načina na koja plijesan može izazvati neurološke simptome:
direktne infekcije – određene vrste plijesni, poput Cladophialophora bantiana, mogu zaraziti mozak i leđnu moždinu, što dovodi do rijetkih, ali opasnih infekcija centralnog nervnog sistema
mikotoksini – neke vrste plijesni ispuštaju toksične tvari poznate kao mikotoksini, koje mogu oštetiti nervni sistem i ometati funkciju mozga; ovi toksini mogu poremetiti komunikacijske puteve u mozgu, uzrokujući glavobolje, probleme s pamćenjem i promjene raspoloženja.
Dodatno, istraživanje na životinjama iz 2021. je pokazalo da udisanje plijesni može potaknuti imunološki odgovor koji rezultira problemima s pamćenjem, simptomima anksioznosti i drugim neurološkim učincima.
Neurološki simptomi izloženosti plijesni
Izloženost plijesni može uzrokovati širok raspon neuroloških simptoma koji ovise o zdravlju osobe, postojećim stanjima i stepenu izloženosti. Najčešći simptomi uključuju sljedeće:
glavobolje – često su tupe ili s osjećajem pritiska i mogu nalikovati migrenama, ponekad praćene mučninom ili osjetljivošću na svjetlo i zvuk
napadi – izloženost plijesni, osobito kod infekcija centralnog nervnog sistema, može poremetiti moždanu aktivnost i uzrokovati napade, koji zahtijevaju hitnu medicinsku pomoć
mentalna magla – poteškoće s koncentracijom, pamćenjem i jasnoćom razmišljanja, često opisane kao “mentalna magla”, mogu nastati zbog mikotoksina koji ometaju funkciju mozga
emocionalni problemi – anksioznost, depresija, razdražljivost i nagle promjene raspoloženja mogu se javiti zbog utjecaja toksina plijesni na hemijske procese u mozgu koji reguliraju emocije
bolni sindromi – upala izazvana plijesni može uzrokovati bolove u zglobovima i mišićima te pridonijeti stanjima poput fibromialgije ili kompleksnog regionalnog bolnog sindroma
poremećaji kretanja – drhtanje, tremor, poteškoće s hodanjem i koordinacijom mogu biti posljedica oštećenja mozga ili nervnog sistema uzrokovanog mikotoksinima
problemi s ravnotežom – izloženost plijesni može narušiti ravnotežu i finu motoriku, što otežava svakodnevne zadatke ili kretanje
delirij – teška zbunjenost ili dezorijentacija, potencijalno povezana s imunološkim odgovorom na plijesan, zahtijevaju hitnu medicinsku pomoć.
Kada se obratiti ljekaru?
Ako primijetite uporne neurološke simptome poput glavobolja, problema s pamćenjem, napada ili poteškoća u kretanju, obratite se ljekaru što je prije moguće. Čak i ako niste sigurni je li plijesan uzrok, ljekar može testirati izloženost i preporučiti odgovarajuće tretmane, prenosi Raport.
(24sata.info)
