Stoga ne iznenađuje da upravo u decembru velik broj ljudi osjeti neobične simptome. U jednom trenutku stoje na obiteljskom okupljanju s čašom vina u ruci, u drugom osjećaju da im srce kuca ubrzano ili nepravilno, možda osjete tremore u prsima ili vratu, vrtoglavicu ili nedostatak zraka. Neke će ti simptomi toliko zabrinuti da će posjetiti ljekara.
Nakon niza pretraga stiže dijagnoza – “atrijska aritmija izazvana alkoholom” ili jednostavnije rečeno, nepravilan rad srca izazvan prekomjernim ili prekomjernim pijenjem. Stanje je uobičajeno u ovo doba godine. Zato se kolokvijalno naziva i “praznično srce “. O čemu se radi za The Conversation su pojasnili profesor Caleb Ferguson i istraživačica Sabine Allida sa Univerziteta Wollongong u Australiji.
Objašnjavaju kako za “praznično srce” (ili sindrom prazničnog srca) medicina zna već gotovo 50 godina. Još 1970-ih opisano je kao abnormalni srčani ritam (ili aritmija) kod zdravih ljudi bez bolesti srca nakon prekomjernog pijenja alkohola. Ljekari su takve pojave često viđali nakon vikenda i državnih praznika, uključujući i blagdansku sezonu.
No, iste simptome uočili su i kod ljudi koji prekomjerno piju u bilo koje doba godine ili kod ljudi koji mnogo godina piju. Glavni je uzrok prevelika količina alkohola u relativno kratkom vremenskom roku, u kombinaciji sa stresom, prejedanjem i dehidracijom. Problem je što alkohol ne djeluje samo na to kako se osjećamo i doživljavamo svijet oko sebe, već može ozbiljno poremetiti funkcioniranje nervnog sistema, dovesti do dehidracije i upale, a to pak može uzrokovati poremećaj u radu srca.
Najčešći simptomi poremećaja rada srca su jako kucanje srca, bolovi u prsima, nesvjestica i nedostatak daha (dispneja). No, nepravilni otkucaji srca mogu se pojaviti i bez simptoma, a otkrivaju se tek prilikom ispitivanja drugih zdravstvenih problema.
I dok će se velika većina ljudi s dijagnozom “prazničnog srca” oporaviti ako prestanu s prekomjernim unosom alkohola i hrane, dio ljudi dobit će dijagnozu fibrilacije atrija, odnosno poremećaja srčanog ritma. Ovisno o tome koliko je dijagnoza ozbiljna, neki će ju moći držati pod kontrolom uzimanjem lijekova, dok će drugi možda morati posegnuti i za ozbiljnijim načinima liječenja.
Dobra je vijest da možete spriječiti pojavu “prazničnog srca”. Kako savjetuju Ferguson i Allida, najbolji je način da izbjegavate praznična opijanja. U prevodu, ne pijete više od četiri standardna pića dnevno (standardnim se pićem smatra čaša vina ili piva, mala čašica žestokog pića i slično, op. ur.), a savjetuju ispijanje vode između alkoholnih pića kako bi se izbjegao dehidrirajući učinak alkohola i smanjio rizik od komplikacija u radu srca.
I na kraju, iako je to lakše reći nego učiniti, trebalo bi smanjiti stres, redovno se baviti tjelovježbom i konzumirati uravnoteženu prehranu. Baš onako kako bi trebali i u ostatku godine, prenosi Radiosarajevo
