Nakon odluke predsjednike Rusije Vladimira Putina da se prizna nezavnisnost separatističkih regiona na istoku Ukrajine i slanjem trupa u Donbas izazvana je velika kriza u svijetu.
Položene osnove za pokretanje rata
Odmah su uslijedile mnogobrojne reakcije, pa su tako Zapadne sile odmah najavile sankcije Rusiji zbog ovog poteza kojim je narušen suvernitet Ukrajine.
Mnogi svjetski mediji navode da je Putin u aktu prekrajanja granica omeo izglede za diplomatsko rješenje ukrajinske krize te da je ugrozio sigurnosnu arhitekturu u Evropi, ali i položio osnove za pokretanje rata.
Kakav ishod se može očekivati razgovarali smo sa profesorom Dinom Abazovićem, jednim od najvažnijih intelektualaca u Bosni i Hercegovini i profesorom na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu.
“Teško je prognozirati šta će se dalje desiti i kakav će biti odgovor. Zapravo, vidjeli smo da ova nova geopolitička situacija u kojoj se trenutno nalazi globalni poredak, dakle svijet kao takav ne daje naznake onoga što se nekada moglo nazvati starim međunarodnim poretkom. Očigledno je da je odluka Rusije donijeta bez utemeljenja na međunarodnom pravu. Mislim da se ovo može tumačiti kao čin agresije. Ono što smo viđali 90-ih godina u Jugoslaviji je paralela sa tzv. priznanjem pokrajina, što je bio preludij za rat u bivšoj Jugoslaviji”, kazao je Abazović za Raport.
Vladimir Putin potpisuje priznanje
Međutim, kako kaže, ono što je najinteresantnije je činjenica da više nemamo kvačilo liderstva ni u Evropskoj uniti.
“Ali ni SAD nešto ne štima. Imajući u vidu da je puno toga na stolu, odnoslo ulog je jako veliki. Sam čin odgovora koji bi bio vojna represija ili bilo šta drugo svakako bi bio uvod u vrlo ozbiljan, dugotrajan i po ljudske žrtve mnogoljudan sukob. Ostaje tanka nada da bi diplomatija mogla da prevlada i da se spriječe ljudski gubici na nekoj većoj skali. Nažalost, s druge strane pokazuje se da diplomatski odgovori na jednostrano ponašanje Rusije, koja se želi pokazati kao nova mega sila ne daju rezultate. Vrlo neizvjesna situacija u kojoj nisam siguran da možemo bilo šta prognozirati sa bilo kojom vjerovatnoćom”, kazao je Abazović.
Danas bi ministri vanjskih poslova Evropske unije trebali usvojiti sankcije Rusije. Ovu informaciju je potvrdio i visoki predstavnik Unije za vanjsku politiku, Josep Borrell.
Imaju li sankcije efekte?
Kazao je kako će o opsegu sankcija odlučivati ministri i da se očekuje da će države donijeti jednoglasnu odluku.
S druge strane, britanski premijer Boris Johnson kazao je da će sankcije Ujedinjenog Kraljevstva pogoditi ekonomske interese koji podržavaju ruski ratni stroj.
Pitali smo Abazovića koliko ove sankcije možda mogu smiriti situaciju te da li postoje adekvatne sankcije.
“Sankcije na određan način mogu smiriti situaciju, s druge strane morate znati da je Rusija svakako ukalkulirala takvu vrstu odgovora. Na određeni način će utjecati na rusku ekonomiju, ali mislim da to nije oružje pomoću koje bi se moglo smatrati jedinim efikasnim odgovorom na ovo”, kazao je Abazović.
Na samom kraju razgovora za Raport, profesor se osvrnuo i na izjavu Putina da je u BiH počinjen genocid. Podsjetimo, predsjednik Rusije je tokom maratonskog sastanka Vijeća za nacionalnu sigurnost, koji okuplja sve vodeće funkcionere ove države, rekao da se u Ukrajini, kao nekada u Bosni i Hercegovini, provodi genocid.
“Putin je referirajući se na BiH 90-ih godina koristio jedan jako bitan termin, a to je da je počinjen genocid u BiH. Ta činjenica govori da to može biti važan element kada o tome govori jedan predsjednik tako važne države, bez obzira što on to govori za svoje svrhe. Ne možemo to očekivati u nekoj drugoj komunikaciji, bilateralnim odnosima Rusije i BiH gdje ruski diplomati nikada ne bi iskoristili taj termin. Ali u svijetu globalno ostaje vrlo prepoznatljiva činjenica. I te priče oko jačanja veze između RS i Rusije, pokazuje koliko je BiH u tom smislu, pogotovo RS predočena”, zaključio je Abazović za Raport.
