Ovo sušeno voće nastaje dehidracijom grožđa pa se u manjoj količini koncentrišu prirodni šećeri, vlakna i korisni biljni spojevi. Standardna porcija od 30 grama, prema smjernicama NHS-a, računa se kao jedna od preporučenih dnevnih porcija voća i povrća, sadrži oko dva grama vlakana i oko 90 kalorija, ali i približno 18 grama šećera.
Dijetetičarka Nichola Ludlam-Raine kaže da grožđice mogu biti praktičan izbor kada se jedu u razumnim količinama. Za Daily Mail je rekla:
“Uprkos svojoj maloj veličini, one osiguravaju vlakna, kalij i niz korisnih biljnih spojeva, što ih čini jednostavnim načinom za povećanje unosa hranjivih tvari”.
Dodala je i da, iako sadrže prirodne šećere, uz njih dolaze vlakna i mikronutrijenti kojih nema u slatkišima i drugim zaslađenim grickalicama.
Njihova veza sa zdravljem srca najčešće se objašnjava sadržajem kalija, minerala koji pomaže u regulaciji natrija i podržava zdrav krvni pritisak. Jedno istraživanje koje je objavio American College of Cardiology pokazalo je da je konzumacija grožđica tri puta dnevno povezana s nižim krvnim pritiskom u odnosu na druge grickalice. Ipak, stručnjaci naglašavaju da grožđice nisu terapija za povišen pritisak i da osobe s tim problemom trebaju slijediti savjete ljekara.
Mogu imati i ulogu u kontroli apetita, jer imaju nizak do umjeren glikemijski indeks pa ne moraju izazvati nagli rast šećera u krvi kao rafinisane slatke grickalice. Istovremeno, veće količine mogu izazvati nadutost, gasove i grčeve, posebno kod osoba s osjetljivom probavom.
Oprez se preporučuje i osobama koje uzimaju lijekove koji povećavaju nivo kalija, kao i onima osjetljivim na sulfite koji se ponekad koriste u industrijski sušenim grožđicama.
Stručnjaci savjetuju da se grožđice dodaju u kašu, jogurt, salate, orašaste plodove ili jela od žitarica, ali da se porcije drže pod kontrolom. Važno upozorenje odnosi se i na kućne ljubimce: grožđice su vrlo otrovne za pse i ne smiju im se davati ni u malim količinama.
