Jupiterov mjesec Europa prekriven je čudnim parovima paralelnih grebena. Znanstvenici su uspjeli pronaći sličnu značajku i na Grenlandu te su je iskoristili za otkrivanje kako nastaju takvi greben. To nam u konačnici može pomoći da shvatimo kako podzemni ocean Jupiterovog mjeseca Europe stupa u interakciju sa svojom ledenom korom.
Europa ima paralelne parove grebena duge stotine kilometara i visoke stotinama metara po cijeloj svojoj površini, no znanstvenicima je bilo teško objasniti kako su nastali jer nemamo izravnih podataka o tome što se događa ispod površine.
Za nas je trenutačno pomalo misterij kakva je struktura te ledene kore. Ti dvostruki grebeni su najčešća površinska značajka koju vidimo, tako da imaju potencijal da budu posebno dobar način za općenitije razumijevanje ledene kore, kaže Riley Culberg sa Sveučilišta Stanford u Kaliforniji.
Culberg je uočio sličan par grebena na satelitskim snimkama ledenog pokrivača Grenlanda. On i njegovi kolege analizirali su kako su oni nastali i otkrili da uzrok tome džepovi tekuće vode unutar ledenog pokrivača. Kada se dio te vode ponovno zamrzne, širi se, stvarajući pukotine u tlu i stvarajući pritisak na preostalu vodu, koja se gura prema gore s obje strane ponovno smrznutog dijela. To uzdizanje uzrokuje paralelne grebene.
Ako isti proces stvara grebene diljem Europe, to implicira da postoji plitka voda unutar njezine ledene kore debele 20 do 30 kilometara. Da unutar ledene kore Europe postoji pitka voda je i prije sugerirano, ali nikad u vezi s grebenima.
Dvostruki grebeni su toliko česti na površini da ovu plitku vodu stvarno morate imati gotovo posvuda, kaže Culberg.
To bi moglo biti dobro i za izglede za izvanzemaljski život na Europi.
Ako u ledenoj kori ima puno plitke vode, to znači da mora postojati određena količina razmjene između oceana i površine. Takva vrsta kretanja omogućuje miješanje kemije i topline koje su vam potrebne da bi se život dogodio, kaže Culberg. Ako u oceanu Europe ima života, on bi također mogao ući u te džepove tekućine, što bi ga znatno olakšalo pronaći, zaključuje Culberg.
Izvor: New Scientist
