„Na samitu NATO-a stavit ću veto na pozivnicu, ako to bude na toj razini.“ Riječi su to hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića o mogućem proširenju NATO saveza na Švedsku i Finsku. No čini se da će razina biti veleposlanička, a predsjednikov utjecaj na sam taj proces beznačajan. Štoviše, ni Švedska ni Finska nisu imale značajnije reakcije na izjave s Pantovčaka.
Razlog protivljenju službenom stavu Vlade RH nije taj što predsjednik ima nešto protiv spomenute dvije države, već stvaranje međunarodnog pritiska za promjenu Izbornog zakona BiH. Njime se, smatra Milanović, treba postići stvarna reprezentativnost hrvatskog konstitutivnog naroda u tročlanom predsjedništvu te zemlje, piše Deutsche Welle (DW).
Ništa nije kao prije
Vesna Pusić, ministrica vanjskih poslova iz vremena Milanovićeva premijerskog mandata, protivi se i takvom nastupu i takvim promjenama Izbornog zakona za koje kaže da su katastrofalne.
„Od ruskog napada na Ukrajinu promijenila se cijela sigurnosna situacije u Europi. Zbog te promjene Finskoj i Švedskoj je postalo urgentnije da postanu članice NATO saveza. S obzirom na njihovu razvijenost, i NATO savezu je u interesu da one postanu članice. Postoji ta uzajamnost”, navodi u razgovoru za Deutsche Welle.
Pusić nastavlja da je vrijeme samorazumljive europske sigurnosti prošlo, kao i vrijeme obilja i blagostanja s obzirom na posljedice rata na europskom tlu.
„Zbog toga je na scenu stupila politika koja više ne može tolerirati sebičnost. Ta politika, koju su si gotovo svi mogli priuštiti, sada je štetna. Više ne funkcionira. Sjetimo se odnosa Njemačke prema Grčkoj u vrijeme financijske krize. To je bio odnos sebičnosti. No tada je sve izgledalo sigurno i stabilno pa je to bilo nešto što se moglo preživjeti.”
24. februara 2022. godine Evropa se politički solidarizirala na svim razinama, navodi naša sugovornica.
„Ulazak Švedske i Finske u NATO zapravo je europski sigurnosni projekt. Sve što je protiv njega znači ugrozu svake članice zasebno pa tako i Hrvatske”, dodaje.
Štetne politike u BiH
Mogu li Hrvati u BiH tako profitirati na račun europske sigurnosti? Vesna Pusić daje negativan odgovor na ovo pitanje budući da smatra da je Izborni zakon, iza kojeg stoji HDZ BiH, štetan i za tu državu i za Hrvate koji žive u njoj.
„Takva štetna politika u zadnjih 30 godina, zajedno s drugim nesrećama koje su pogodile tu zemlju, doprinijela je tomu da od nekadašnjih 750.000 Hrvata u BiH živi tek njih 250.000”, analizira za DW.
googletag.cmd.push(function() { googletag.display(‘div-gpt-ad-1628534950941-0’); });
Bivša šefica hrvatske diplomatije kaže da se Izborni zakon za BiH, kao i svaku demokratsku državu, mora temeljiti na zaštiti prava instituta građanina na principu „jedan čovjek – jedan glas“. Tek nakon toga, kaže, mogu se uvesti dodatne garancije i kolektivna prava.
Najavu predsjednika Zorana Milanovića da će svakoga ko se ne slaže s njim po ovom pitanju proganjati i nazivati izdajnikom, Pusić naziva – ridikuloznim. „To je smiješna prijetnja, ali i neprihvatljiva. I ja mogu reći da ću smatrati izdajnikom svakoga ko ne glasa za ulazak Finske i Švedske u NATO. Isto i za one koji podržavaju Izborni zakon koji šteti BiH. I što onda?”
Ko će osjetiti posljedice?
Iako ne može osujetiti proširenje NATO saveza, predsjednikovi nastupi nisu bez posljedica. Ruski mediji će njegove riječi projicirati kao sukob unutar Saveza. Pri tomu neće interpretirati nijanse prema kojima Sabor, a ne predsjednik, odlučuje o hrvatskom stavu o proširenju NATO saveza, kazala nam je Pusić.
„Možda Njemačkoj i Francuskoj to neće jako šteti, ali mi smo mali i geografski na rubu. Uz to, predsjednik je institucija s velikim legitimitetom, on je jedina osoba za koju je glasala većina građana koji su izašli na izbore. Predsjednik ima utjecaj na stvaranje slike o nama“, navodi Pusić i dodaje da Hrvatska u bilo kakvoj prijetnji očekuje solidarnost članica Saveza. „Naš je vitalni interes da se tako i ponašamo”, dodaje.
Zoran Kremljenko i Andrej Udbašenković
Pokušava li predsjednik povećati svoju međunarodnu vidljivost ili se radi o događaju za „unutarnje potrebe“, pitamo našu sugovornicu.
„Ako je sve samo zbog toga da se drži živom svađa između predsjednika i premijera, a koja po nečijem mišljenju može pridonositi živahnosti političke scene, za takvu vrstu momačkog nadmetanja vrijeme je prošlo“, kaže Vesna Pusić.
Naime, javni prostor zasićen je uvredama koje međusobno razmjenjuju premijer i predsjednik, a situaciju najbolje opisuju ankete na portalima u kojima se od čitatelja traži da odaberu najbolji nadimak koji su Milanović i Plenković jedan drugome dodijelili. Ta razmjena vatre prati se u realnom vremenu, no imaju li Plenković i Milanović supstancijalno važnog materijala za svakodnevno zauzimanje medijskog prostora? Posebno u svjetlu predsjednikovih ograničenih ovlasti i opisa poslova.
„Ha, čujte, dokaz da je kolač dobar jest u tomu da su ga ljudi pojeli”, govori uz smijeh naša sugovornica pa nastavlja: „Da se mene pita, rekla bih da nema materijala, ali očito da ima. Jer ne bi to novinari skupljali i ne bi publika to čitala, lajkala, dijelila… Tu je na djelu medijsko tržište, a način na koji to funkcionira, posebno retorika, podsjeća na reality show. A takvi programi su jako popularni. Da ne postoji interes za tu svađu, oni bi spustili loptu.“
Milanović, navodi naša sugovornica, ovakvim nastupima privlači puno više pozornosti nego da se bavi temama obrazovanja ili narušene univerzalne zdravstvene zaštite. „To su važne teme za koje ima prostora, ali nakon druge presice, više ga nitko ne bi pratio. Ali zbog ovakvih nastupa novinari trče za predsjednikom kao nikada prije. A ne bi trčali, da to ne mogu prodati“, riječi su s kojima Pusić opisuje mehanizme neobičnog realityja u kojem građani pred ekranima nestrpljivo očekuju dnevni nastavak uvreda koje, o njihovom trošku, razmjenjuju predsjednik i premijer.
Vijest Vesna Pusić: Izborni zakon, iza kojeg stoji HDZ BiH, je štetan se prvi put pojavila na sljedećem linku: Fokus.ba.
