U toku je globalno preslagivanje monetarne politike, Sjedinjene Američke Države su početkom ovog mjeseca referentnu kamatnu stopu podigle za pola postotnog poena, što je najagresivniji potez Centralne banke SAD-a do sada u njenoj borbi protiv inflacije koja je dostigla 40-godišnji maksimum.
Istovremeno, o sličnom potezu poput ovog kojeg je povukla najjače ekonomija svijera razmišlja i Europska centralna banka. Kakve posljedice mogu biti po ekonomiju Bosne i Hercegovine, pogotovo u dijelu koji se odnosi na eventualnu promjenu visine kamatnih kreditnih stopa, što najviše zanima naše građane?
– Logično je da povećaš cijenu novca da smanjiš inflaciju. Mora se znati da referentne kamatne stope ne mogu biti negativne, to je jednostavno neprirodno. Kada položiš novac u banku, očekuješ da iznos raste, a sada smo imali situaciju na globalnom nivou da se smanjuje.
Naše kamatne stope donose se slobodno, na osnovu ponude i potražnje. U BiH nemamo referentne kamatne stope koje regulira neka institucija. Nije isključeno da će banke u nekim slučajevima potegnuti za dizanjem kamata, ali to bi se radilo radilo o izuzecima, a ne pravilu – izjavio je za Faktor Jasmin Mahmuzić, direktor Agencije za bankarstvo Federacije BiH.
Mahmuzić ističe kako je inflacija u BiH, koja je prema posljednjim pokazateljima dostigla dvoznamenkasti iznos, posljedica događanja na globalnom nivou.
– Inflacija u BiH posljedica je prelijevanje inflacije iz Europske unije i svijeta. Agresija Rusije na Ukrajina i posljedice dvogodišnje pandemije koronavirusa ubrzali su rast inflacije u svijetu i sada osjećamo njene posljedice u BiH – naglašava Mahmuzić.
Centralna.ba
