Europska unija je novim paketom sankcija zabranila uvoz nafte iz Rusije tankerima. Bosna i Hercegovina ne kontrolira nijedan od ključnih aspekata u nabavljanju naftnih derivata, a vlasti se ne odriču svoga dijela kolača.
“Ukrajinsko-ruskom krizom vidjeli smo koliko smo ustvari ovisni o ruskoj nafti, sve rafinerije i sve zemlje u okruženju”, rekao je Milenko Bošković iz Udruženja prometnika naftnim derivatima u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Kaže kako su kao udruženje uputili zahtjev prema Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine da se ukine carina od 10 posto na naftu čije porijeklo nije Europska unija, CEFTA ili zemlje sa kojima se imaju posebni sporazumi. Ova mjera bi olakšala nabavku nafte iz drugih zemalja.
Bošković objašnjava kako su prije par mjeseci uputili pitanje resornom ministarstvu, te da nisu dobili odgovor. Nakon toga su ponovo uputili upit i sada čekaju odgovor.
“Na burzi cijeni stalno rastu, zadnjih dvadeset dana, dvadeset feninga je poskupilo gorivo”, kaže Bošković.
Bošković pojašnjava kako Bosna i Hercegovina u potpunosti zavisi od drugih država, rafinerija u Bosanskom Brodu u principu već nekoliko godina ne radi, iako je zvanično u rekonstrukciji te da države iz kojih uvozimo naftu prvo zadovolje svoje potrebe, a zatim upućuju viškove u Bosnu i Hercegovinu.
“Ništa nije napravljeno”, komentira Bošković o nedjelovanju vlasti da se snize cijene nafte i nastavlja da će “Hrvatska još probati smanjiti akcize, gorivo je u Srbiji jeftinije nego u BiH”. Bosna i Hercegovina je jedina zemlja koja ništa osim ograničenja marži trgovcima nije napravila, rekao je Bošković.
Na cijenu goriva 25 feninga je za autoputeve, 15 feninga je održavanje cesta, akciza je 35 feninga.
“PDV je skočio za 18 feninga u odnosu na projektirani u budžetu. PDV na 2,20 je oko 30 feninga, a na 3,20 je 47-48 feninga. Samo PDV je pojačan i zbog toga je jače punjenje proračuna”, pojašnjava Bošković. On upravo u tom smanjenju nameta vidi prostor da vlasti interveniraju u cijeni naftnih derivata.
