Connect with us

Upište pojam za pretragu

Ekonomija

Zbog rasta kamatnih stopa Europske banke: Centralna banka ostala bez 262,8 milijuna KM

Za osam mjeseci ove godine vrijednost kapitala Centralne banke (CB) BiH pala je za 262,8 milijuna KM, potvrđeno je Avazu iz ove institucije.

Iz CBBiH pojašnjavaju da se oko 70 posto deviznih rezervi investira u državne vrijednosne papire, kao financijski instrument koji se smatra najsigurnijim oblikom imovine. Smanjenje kapitala posljedica je pada njihove vrijednosti.

-Cijene vrijednosnih papira su smanjene zbog rasta tržišnih, ali i kamatnih stopa Europske centralne banke (ECB). Rast kamatnih stopa je uzrokovan pojavom visoke inflacije u eurozoni i nastojanjem ECB da je vrati u tolerirajuće okvire. ECB je u ovoj godini, prvi put od 2011., dva puta povećala svoje referentne kamatne stope, što je posljedično dovelo do značajnog pada cijena državnih vrijednosnih papira – navode iz CBBiH.

Zbog toga je kapital CBBiH trenutno na približno istom nivou kao 2011. godine, kada je njegova vrijednost iznosila 547,6 milijuna KM.

-Od 2015. do početka 2022. godine bilježeno je stalno smanjenje kamatnih stopa na rekordno niske razine, što je utjecalo na rast cijena vrijednosnih papira u koje CBBiH investira devizne rezerve. Istovremeno, u vremenu 2015.-2022. CBBiH je platila oko 180 milijuna KM negativne kamate na depozite i vrijednosne papire, što je značajno utjecalo na profitabilnost banke – kažu iz CBBiH.

Naglašavaju da je prilagođavanje strukture portfolija deviznih rezervi započeto na vrijeme, kako bi se ograničili gubici kapitala koje je nemoguće izbjeći.

-Ovdje se radi o obračunskim efektima, a ne o trajnom gubitku kapitala – ističu iz CBBiH.

Uzrocima pada vrijednosti kapitala ekonomski analitičar Igor Gavran dodaje i pad vrijednosti eura i deviznih rezervi u ovoj valuti.

-U uvjetima valutnog odbora naša Centralna banka nema mogućnost da utiče na kamatnu stopu i vrijednost valute, ali bi trebala aktivnije upravljati svojim portfolijem kako bi barem umanjila gubitke – ističe Gavran.

Centralna.ba