Šef bh. diplomatije Elmedin Konaković sastao se jutros u Zagrebu sa hrvatskim kolegom Gordanom Grlić Radmanom.
Nakon sastanak kazali su kako je razgovarano o brojnim temama kao i o otvorenim pitanjima koje imaju dvije države.
“Cijenimo što je Hrvatska izabrana kao prvi službeni posjet Konakovića. To vidimo kao pokazatelj opredjeljenosti za jačanje saradnje dvije zemlje.
Novoj dinamici svjedoči i posjet predsjedavajuće Vijeća ministara Borjane Krišto. U novom Vijeću ministara BiH, čiji je Konaković član, vidimo proevropskog partnera s kojim možemo jačati saradnju”, naveo je Grlić Radman.
Istakao je da su BiH i Hrvatska prirodno usmjerene na međusobnu saradnju.
“Geopolitički prije svega. To je zamlja s kojom Hrvatska ima najdužu granicu, a i EU ima granicu dužu od hiljadu kilometara”, naveo je.
Kaže da se Hrvatska snažno zalagala za kandidatski status BiH u EU i da će se nastaviti zalagati za daljnji integracijski proces.
Zato je, u ime Hrvatske, ponudio BiH pomoć u smislu savjeta i tehničke prirode.
“Naši gospodarski odnosi u u uzlaznoj putanji. Prošle godine 4 milijarde eura robne razmjene i to je impresivno. Postoje i drugi potencijali za daljnje jačanje. Tu je prekogranična saradnja, korištenje evropskih fondova gdje možemo pomoći”, rekao je.
Grlić Radman je najavio i zajedničku sjednicu Vlade Hrvatske i Vijeća ministara u junu koja će se održati u Zagrebu.
“To je najviši oblik saradnje. to je smijer u kojem želimo ići sa BiH, na dobrit građana i naroda obje države”, zaključio je hrvatski ministar.
Konaković je istakao da će se danas sastati i sa predsjednikom Vlade Hrvatske Andrejom Plenkoviće te predsjednikom Hrvatske Zoranom Milanovićem.
“To pokazuje da imamo ispruženu ruku i govorimo da mi imamo ispruženu ruku da otvorimo perspektive.
Pokušavamo politikom kompromisa i dijaloga pokrenuti stvari s mrtve tačke. Demografski problem imaju sve zemlje regije, u BiH je to naglašeno. Oko 170.000 ljudi je otišlo. To je signal da nam politike nadvikivanja i konfrontiranja ne donose ništa dobro. Teži put je ovaj put dijaloga, razgovara, projekata, kako bi mladim ljudima omogućili ostanak”, naveo je Konaković.
Istakao je kako se razgovaralo o nekoliko stvari, kao što je južna plinska interkonekcija, jadransko jonska cesta, problem Trgovske gore te aerodromu u Trebinju.
“Tema izbornog zakonodavstva je važna tema i one su dio programa i dogovora. imaju nekoliko aspekata. Ja nisam prvi koji je govori da nije fer da Hrvatima u BiH biramo člana Predsjedništva. To su govorili i reis Kavazović, Bakir Izetbegović, Haris Siljadžić i Fahrudin Radončić”, naveo je on.
Međutim, istakao je da postoje i presude međunarodnih sudova.
“Potrebno je cjelovito rješenje kako bi riješili pitanje etničke zastupljenosti ali i diskriminaciju. To staje u dvije rečenice eksperta Kasima Trnke koji kaže moramo naći mjeru između etničkog i građanskog. Mislim da to možemo i već imamo neke ideje u glavi. Radimo s ciljem da BiH vratimo na poziciju koja joj pripada, to je mjesto spajanja istoka i zapada”, naveo je Konaković.
Na kraju su obojica istakli da je južna plinska interkonencija jedno od najvažnijih pitanja za dvije države.
