Stručnjaci Ujedinjenih naroda za ljudska prava izrazili su zabrinutost zbog nedavnog usvajanja izmjena i dopuna krivičnog zakona u entitetu Republika Srpska koje ponovno kriminaliziraju klevetu i rizikuju da negativno utječu na slobodu izražavanja u Bosni i Hercegovini i doprinose klimi sužavanja građanskog prostora u zemlji.
“Bosna i Hercegovina je dala dobar primjer u regiji dekriminalizirajući klevetu prije 20 godina. To se može i treba rješavati samo putem građanskog prava.
Korak unazad
Rekriminalizacija klevete je veliki korak unazad za uživanje prava na slobodu izražavanja, ne samo u entitetu Republika Srpska, već u cijeloj zemlji”, smatraju stručnjaci, navodi se u saopćenju Ujedinjenih naroda.
Upozorili su da kriminalizacija klevete negativno utječe na stanje ljudskih prava, posebicnona slobodni i uključivi politički diskurs – pravo na traženje, primanje i davanje informacija i slobodu medija.
Usvajanje amandmana u suprotnosti je s globalnim trendom dekriminalizacije klevete, uključujući i Evropu, gdje je nekoliko država članica Europske unije i kandidata za članstvo ukinulo krivičnu klevetu ili poduzelo korake prema njenom napuštanju.
Zakonodavno tijelo entiteta RS usvojilo je amandmane unatoč širokim i jasnim pozivima protiv ovog retrogradnog poteza.
Ućutkati kritiku
To uključuje novinare, aktere civilnog društva i međunarodne organizacije i mehanizme za ljudska prava.
Stručnjaci su prethodno razgovarali s vlastima Bosne i Hercegovine u martu 2023., izražavajući svoju zabrinutost zbog implikacija predloženih amandmana i pozivajući vlasti da ih povuku.
“Iako bilježimo povlačenje nacrta amandmana koji za cilj ima kriminaliziranje uvrede, duboko žalimo što su vlasti u entitetu Republika Srpska odlučile kriminalizirati klevetnički govor izricanjem novčanih kazni do 6.000 KM (skoro 3.500 dolara)”, rekli su stručnjaci.
“Posebno smo zabrinuti da se zakonske odredbe mogu koristiti za ušutkavanje kritičkih glasova, uključujući novinare, branitelje ljudskih prava i političku oporbu”, rekli su oni.
Stručnjaci su pozvali vlasti u entitetu RS, čiji je, predsjednik, podsjetimo, Milorad Dodik, koji je i inicirao donošenje ovog zakona, da ukinu amandmane i osiguraju poštovanje prava na slobodu izražavanja.
