[ad_1]
U odnosu na posljednji kvartal prošle godine, javni dug je smanjen i u eurozoni i u EU, pošto je tada iznosio 91,4 posto, odnosno 83,8 posto BDP-a. Javni dug smanjen je i u odnosu na isti kvartal prošle godine, kada je u eurozoni iznosio 95 posto, a u Evropskoj uniji 87,4 posto BDP-a.
Najzaduženije zemlje u prvom kvartalu 2023. godine su bile Grčka – 168,3 posto BDP-a, Italija – 143,5 BDP-a, Portugal – 113,8 posto BDP-a, Španija – 112,8 posto BDP-a i Belgija – 107,4 posto BDP-a.
Najmanje zadužene zemlje su Estonija, čiji je državni dug iznosio 17,2 posto BDP-a, Bugarska sa 22,5 posto BDP-a, Luksemburg – 28,0 posto BDP-a i Danska – 29,4 posto BDP-a. U odnosu na posljednji kvartal 2022. godine, u 11 zemalja EU je zabilježen porast državnog duga, prije svega u Luksemburgu za 3,4 posto, Belgiji za 2,2 posto, Austriji i Letoniji za po 2,1 posto, u Rumuniji za 1,7 posto i u Mađarskoj za 1,5 posto.
Kvartalni pad javnog duga je zabilježen u 16 zemalja EU, prije svega u Grčkoj za tri posto, na Kipru za 2,5 posto, u Holandiji 1,8 posto, Estoniji 1,2 posto, Švedskoj 1,1 posto, Poljskoj jedan postoi u Irskoj i Italiji za po 0,9 posto.
Na međugodišnjem nivou, javni dug u odnosu na BDP je porastao u šest zemalja EU, a to su Luksemburg za 5,4 posto, Češka za 1,7 posto, Letonija 1,1 posto, Rumunija 0,7 posto, Bugarska 0,5 posto, i Finska 0,2 posto.
Javni dug je međugodišnje pao u 21 zemlii EU, najviše u Grčkoj za 21,2 posto, na Kipru za 18,0 postoi u Portugaliji za 10,8 posto.
