Najnoviji rad na kojem su radili znanstvenici sa Sveučilišta Azurna obala potvrdilo je donedavno opovrgnutu teoriju o izgledu samih središta galaksija poput naše
Premda je znanost dokazala da se u središtima galaksija nalaze supermasivne crne rupe, i dalje o njima ne znamo baš puno. Najnoviji znanstveni rad objavljen u časopisu Nature opisuje supermasivne crne rupe kao ‘palačinke s rupom u sredini, a ne donut, odnosno krafnu s rupom’. Ovo bi otkriće moglo preoblikovati naše shvaćanje galaksija i načina na koji one nastaju.
Do ovog su otkrića došli znanstvenici sa Sveučilišta Azurna obala na čelu s autorom rada, astronomom Romanom Petrovom. Znanstvenici su promatrali crnu rupu smještenu u središtu spiralne galaksije Messier 77, smještene na udaljenosti od 47 milijuna svjetlosnih godina od Zemlje.
‘Torus prašine i plina skriva se u sredini centralne strukture u Messieru 77, no više sliči na palačinku s rupom nego na donut… a mi zapravo gledamo tok materijala iznad palačinke – centralni izvor topline pali rubove rupe palačinke i ono što vidimo zapravo je dim’, rekao je Petrov u izjavi za Independent.
Što onda znači sve to? Prema opisu izvora, ovo otkriće potvrđuje ujedinjenu teoriju koja će znanstvenicima pomoći razumjeti prirodu nastanka galaksija, crnih rupa, planeta, sunčevih sustava i možda jednog dana – samog života.
Ova je galaksija temelj ujedinjenog modela aktivnih galaktičkih jezgara koji pretpostavlja da su naša promatranja različitih aktivnih središta zapravo rezultat promatranja iz različitih kutova – prije svega zato što su skrivene u torusu prašine i plina. Torus je geometrijski oblik koji podsjeća na donut, donosno krafnu s rupom u sredini.
Krafna ili palačinka?
Divovski oblak nastaje uslijed ‘hranjenja’ – procesa uslijed kojeg tvar propada u crnu rupu te samim time čini jezgru aktivnom. Promatranjem Messiera 77, znanstvenici su bili sigurni da su aktivna središta galaksija, odnosno AGN-ovi, ‘velika kategorija tajnovitog fenomena s jedinstvenim mehanizmom’.