[ad_1]
Oko 10 eura po megavat-satu iznosi cijena poreza
Bugarska počinje koristiti prednosti novog poreza na uvoz i tranzit gasa iz Rusije. Porez, koji je stupio na snagu sredinom oktobra, ima za cilj povećati prihode i ograniči sposobnost Rusije da finansira rat protiv Ukrajine.
Ministar finansija Asen Vasilev rekao je da Vlada očekuje prve mjesečne prihode već u novembru.
Ostaje neizvjesno da li Sofija može postići ove ciljeve. Mađarska, koja se u velikoj mjeri oslanja na ruski gas koji prolazi kroz Bugarsku, proglasila je tu mjeru nezakonitom i zahtijeva od Evropske unije da provede istragu. Srbija i Sjeverna Makedonija su, također, izrazile zabrinutost.
Ruski energetski gigant Gazprom nije naveo da li namerava platiti dodatne poreze za tranzit gasa, što baca sjenu sumnje efikasnost ove mjere.
“Nadamo se da će se to dogoditi. Nemojmo nagađati”, rekao je Vasilev.
Upozorenja stručnjaka i bijes susjeda
Prošle godine, Rusija je prekinula snabdijevanje gasom Bugarske, nakon što su Bugari odbili plaćati energent u rubljama, što je bio zahtjev Moskve, nakon početka rata u Ukrajini. Ipak, Bugarska je ostala ključna tranzitna ruta za snabdijevanje ruskim gasom u regionu.
Bugarsko proširenje gasovoda Turski tok ispod Crnog mora, kojeg Rusija koristi da zaobiđe tranzit kroz Ukrajinu, gotovo je u potpunosti zakupljeno od strane Gazproma dugoročnim ugovorom.
Odbijanje plaćanja poreza, koji iznosi oko 10 eura po megavat-satu, moglo bi dovesti do toga da Bugarska blokira ili zaplijeni imovinu kompanija koje ne ispunjavaju uslove, kako je ranije izjavio ministar Vasilev.
Bugarska, koja je prije rata u Ukrajini dobijala gotovo sav gas iz Rusije, sada zadovoljava jednu trećinu svojih godišnjih potreba kroz dugoročni ugovor sa azerbejdžanskim distributerom gasa SOCAR. Također, dobija tečni prirodni plin sa terminala u Grčkoj i Turskoj. Srbija, također, radi na postizanju dogovora sa SOCAR-om i novom gasovodu sa Bugarskom.
Prethodno je bugarski premijer Nikolaj Denkov rekao da Mađarska i Srbija podstiču ratnu mašinu Kremlja i da ne pokušavaju pronaći alternativne izvore energije.
No, iz Brisela kažu da Bugarska jednom rukom daje, a drugom uzima, kada je u pitanju rusko energetsko carstvo.
Nakon što je zvanična Sofija nametnula Rusiji novi porez na izvoz gasa u Evropsku uniju, što se smatra pokušajem nove, reformističke administracije zemlje da udari na ratne napore Kremlja, taj potez razbjesnio je susjede Bugarske, ali i bugarskog predsjednika Rumena Radeva, za kojeg kažu da je proruski orijentiran te je zatražio od najvišeg suda da preispita njegovu legalnost.
Evropski stručnjaci kažu da Vlada Bugarske ne može potvrditi da je zemlja zaista pooštrila mjere prema Rusiji. Ranije ove godine, zemlja je sklopila sporazum o gasu sa Turskom, koji bi mogao pomoći Moskvi da povrati svoju dominaciju nad opskrbom energijom EU. Kontradikcija naglašava tanku liniju kojom je Bugarska dugo hodala unutar EU.
Sa jedne strane, ova zemlja želi se otarasiti svoje historijske reputacije moskovskih hajduka u EU, nakon ruske invazije na Ukrajinu. Ipak, čak se i prozapadne stranke Bugarske još uvijek bore da iskorijene duboko ukorijenjen uticaj Moskve u zemlji, od njenog energetskog sektora do sigurnosnih službi.
Gasni sporazum Bugarske sa Turskom, za koji stručnjaci kažu da će pomoći u jačanju uloge Rusije kao dominantnog snabdjevača energijom u Jugoistočnoj Evropi, izaziva negodovanje u Evropi. EU pokušava u potpunosti ukinuti svoje oslanjanje na fosilna goriva Moskve do 2027. godine, a dogovor Bugarske sa Turskom mogao bi otežati postizanje tog cilja.
„Bugarska vlada pokušava poslati jasan signal svojim saveznicima u SAD i Evropi da se drži evroatlantske agende podrivanja ruskog uticaja. Ali istovremeno, pokušava očuvati ključne ekonomske interese povezane sa ruskim uticajem ne samo unutar Bugarske, već i unutar regiona Jugoistočne Evrope.“, rekao je Martin Vladimirov, viši analitičar u istraživačkom timu Centra za proučavanje demokratije za Politico.
Međutim, zvaničnici bugarske Vlade se ne slažu sa ovim ocjenama.
“Ne pokušavamo sakupljati političke poene ni kod koga. Naša politika je… uklanjanje bugarskih fosila zavisnosti od Rusije“, rekao je Vasilev.
Porez koji je nametnula Bugarska bi, prema njegovim tvrdnjama, drastično smanjio rusku dobit od gasa.
Kada je Bugarska nametnula porez od 10 eura po megavat-satu na ruski gas koji se transportuje kroz zemlju iz Turske, tvrdila je da će taj potez pomoći da se prikupi 1,2 milijarde eura prijeko potrebnog novca, a istovremeno će uticati na vojne prihode Moskve.
Vasilev je insistirao na tome da Bugarska može naplatiti sve naknade koje želi, a Gazprom, ruski energetski gigant, slobodno može koristiti alternativne rute za isporuku, ako ne želi da plaća bugarske nacionalne poreze. Insistirao je da susjedne zemlje nemaju razloga za brigu, jer se tokovi ne zaustavljaju i on ne vidi zašto bi uopće imali problem sa porezom.
Međutim, ta mjera je odmah izazvala bijes uvoznika ruskog gasa u susjedstvu.
Zemlje poput Srbije i Mađarske, koje su se oduprle pozivima da se oslobode ruskog gasa su zabrinute da će taj potez značiti povećanje računa za njihove potrošače. Srbija i Mađarska su osudile taj potez u zajedničkoj izjavi, tvrdeći da bi porez mogao ugroziti njihovo snabdijevanje energijom.
Mjera je odmah izazvala bijes uvoznika ruskog gasa u susjedstvu.
Žalbe stižu
U međuvremenu, Helenska federacija preduzeća iz Grčke, koja predstavlja polovinu kompanija koje obavljaju poslovne aktivnosti u zemlji, saopćila da će pitanje bugarskih taksi prijaviti Briselu, jer tvrde da porez krši zakon EU i da će nametnuti dodatna opterećenja svim sektorima, kompanijama i potrošačima.
András Gyürk, europarlamentarac iz mađarske vladajuće stranke Fides, rekao je da “bugarska odluka podriva sigurnost snabdijevanja zemalja članica EU”, upozoravajući da bi mogla ugroziti 55 posto uvoza gasa koji se preko Bugarske isporučuje u Jugoistočnu Evropu i uzrokovati skok cijena uoči zime.
Ocijenivši potez Vlade Bugarske kao neprijateljski neprihvatljiv, Gyürk je podnio žalbu Evropskoj komisiji.
No, izvršna vlast EU podržala je Bugarsku.
„Porez je nacionalna mjera i stoga je na Bugarskoj da odluči gdje će raspodijeliti prihode”, rekao je glasnogovornik Evropske komisije Tim McPhie.
Članice EU zabrinute, Bugarskoj vezane ruke
Ovaj potez je također izazvao zabrinutost u nekim prijestolnicama EU.
Analitičari ocjenjuju da ovaj potez omogućava Bugarskoj da se dodatno dodvori EU, jer ne dovodi u pitanje energetsku zavisnost bloka od Rusije.
„Naplata poreza nema provedbeni mehanizam, a i naknada za nepoštivanje je niska – do 50.000 eura“, istaknuo je Vladimirov.
Bez obzira da li je Bugarska ozbiljna ili ne po pitanju oporezivanja Rusije, stručnjaci upozoravaju da ona, također, tiho otvara vrata Moskvi da ojača ulogu dominantnog dobavljača gasa za Jugoistočnu Evropu – dajući Rusiji značajnu polugu u regionu.
U okviru šireg sporazuma potpisanog između bugarske državne gasne kompanije Bulgargaz i turske kompanije Botaş u januaru, Bulgargaz se složio da turskoj kompaniji odobri pristup bugarskim gasovodima za prodaju gasa za domaću potrošnju i preko granične tačke Strandža-Malkoclar, za susjedne zemlje.
U okviru ovog pravnog okvira, Botaş je najavio niz ugovora o snabdijevanju gasom, sa mađarskim MVM, rumunskim OMV Petrom i moldavskim East Energy Gas Tradingom, koji su potpisali sve ugovore o opskrbi posljednjih mjeseci.
„Problem je u tome što gas gotovo sigurno dolazi iz Rusije, koja snabdijeva Tursku preko podmorskih naftovoda Turkstream“, kaže Aura Săbăduș, viši analitičar u kompaniji ICIS za tržišta.
Iako bi uvoz mogao doći i iz Irana, Azerbejdžana ili tečnog prirodnog plina koji stiže u njegove luke, nema drugog proizvođača, osim Moskve, koji bi mogao prodavati gas po niskim cijenama koje trenutno vladaju na bugarskoj berzi gasa, a koje su oštro snižene u odnosu na evropske referentne cijene.
„A pošto ne možemo testirati… da li je ovo ruski gas, Botaş bi mogao kupovati više ruskog gasa, isporučiti ga u Bugarsku i dati dokumente o drugačijem porijeklu gasa, jer u Turskoj imaju mješavinu različitih gasova”, rekao je Delijan Dobrev, bugarski poslanik koji predsjedava parlamentarnim odborom za energetiku.
„S obzirom da je tursko-bugarski gasovod sposoban preraditi do 10 milijardi kubnih metara gasa uz određena tehnička prilagođavanja, to znači da bi Moskva mogla zadovoljiti svu dodatnu potražnju u Jugoistočnoj Evropi i na Zapadnom Balkanu koja nije već ugovorena“, kaže Sabăduș.
Ona upozorava da bi rezultat toga bio da Rusija ponovo preuzima kontrolu nad regionom, ali sa novootkrivenom energetskom, ali i političkom polugom” izvan djelokruga EU, koja nema nadzor nad Turskom.
Iz Bulgargaza je rečeno da će sporazum sa turskom kompanijom Botaş omogućiti pristup njegovim cjevovodima za opskrbu iz zemalja bez sankcija, embarga ili bilo kakvih trgovinskih ograničenja, uz tvrdnju da nije strana u Botaşovim dogovorima u širem regionu.
Vitalii Septefrat, tehnički direktor moldavske kompanije East Energy Gas Trading, rekao je da nema političkih rizika u čisto poslovno orijentiranom dogovoru koji ima za cilj pomoći Moldaviji da se prestane oslanjati na ruski gas. Ministar energetike zemlje Viktor Parlicov negirao je bilo kakav neposredan rizik za snabdijevanje, jer ova kompanija ne trenutno ne isporučuje gas.
“Sve što nam je ova kompanija do sada dala su vijesti – ne gas”, rekao je Parlicov.
Rumunsko ministarstvo energetike saopćilo je da je OMV Petrom formalno uvjerio vladu da gas iz Botaşa nije ruskog porijekla, dodajući da ta zemlja u suštini može pokriti 100 posto svojih potreba iz unutrašnje proizvodnje i skladištenja”.
Nisu svi uvjereni u uvjeravanja da je gasni sporazum sa Turskom izvan granica sumnje. Prema tvrdnjama medija Evropska komisija je otvorila antimonopolsku istragu o ugovoru, usred bojazni da favorizira bugarske i turske gasne kompanije na račun njihovih konkurenata.
