Članovi ratnog Predsjedništva i Skupštine Republike BiH ali i aktivni političari podsjetili su danas u Sarajevu na najvažnije događaje od sticanja nezavisnosti na okruglom stolu “Tri decenije nezavisnosti Bosne i Hercegovine”.
Tadašnji predsjednik Skupštine RBiH Miro Lazović potcrtao je da je raspad Jugoslavije počeo na 14. Kongresu Saveza komunsta Jugoslavije 1990., a da je ideologija iza toga bila težnja za stvaranjem nacionalnih država.
Dodao je da je Slobodan Milošević u to vrijeme nudio da BiH ostane u nekoj “skraćenoj Jugoslaviji” u kojoj bi prvi predsjednik bio Alija Izetbegović.
– Izetbegović je tada rekao da će BiH ostati samo u Jugoslaviji u kojoj su i Hrvatska i Srbija, ali to nije bilo prihvatljivo za Miloševića i Tuđmana koji su u Karađorđevu već bili dogovorili podjelu BiH – rekao je Lazović.
Član ratnog Predsjedništva RBiH Ejup Ganić rekao je da je rukovodstvo RBiH uložilo sve napore da se sačuva Jugoslavija ali da nije bilo “dovoljno ljubavi” sa bilo koje strane.
Podsjetio je i na pokušaj koji je rađen u saradnji s rukovodstvom Makedonije, ali da ni to nije uspjelo.
Član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović istakao je da samo prije malo više od 30 godina, u vremenu kad su se nad Bosnom i Hercegovinom nadvili crni oblaci, odabrali put ka slobodi.
– Naši ideali, i tada i danas, bili su isti. Za slobodu, nezavisnost, ali i demokratiju bili smo prinuđeni da se borimo i podnijeli smo ogromne žrtve. U temeljima naše državnosti je, uz časnu odbranu od brutalne agresije, i međunarodno pravo – kazao je Džaferović.
Naglasio je da je trenutna kriza u BiH ozbiljna, ali da je jako bitno da znamo da ova kriza nije nikakav sukob između etničkih grupa.
Džaferović tvrdi da je ovo projicirani politički sukob i kriza koju vještački, ali vrlo ozbiljnim sredstvima, proizvode neodgovorni ljudi i politike.
– Politika samovolje i uvreda, oponašanje autokrata, pokušaj stvaranja bezakonja i paktiranje s mračnim političkim silama, s civilizacijskim talogom, imaju svoju pozadinu i podršku na od ranije poznatim adresama. Te destruktivne snage ne mogu pobijediti i bit će zaustavljene. Osim toga, okolnosti su se značajno promijenile u korist cjelovite, funkcionalne i efikasne države Bosne i Hercegovine. Ono što nije prošlo 1992., nije prošlo ni 1995., neće ni 2022. – poručio je Džaferović.
Gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić izjavila je da sve na svijetu počinje i završava se mjerom čovjeka, koji je kreator historije, njen sudionik a vrlo česti i stradalnik koij se bori za slobodu.
– To je dokazala i agresija na BiH u kojoj su naši sugrađani i branitelji, pripadnici Armije RBiH po cijenu svojih života stali u odbranu najvećih civizacijskih vrijednosti, kako Sarajeva, tako i Bosne i Hercegovine, ali i cijele Evrope – rekla je Karić.
Putem video-linka u svoja iskustva su podijelili i članovi ratnog Predsjedništva RBiH Mirko Pejanović i Tatjana Ljujić-Mijatović.
Osim okruglog stola, u organizaciji Arhiva Federacije BiH postavljena je i izložba “Tri decenije nezavisnosti Bosne i Hercegovine” koja sadrži 191 novinski članak iz Oslobođenja, Borbe, Službenog lista, Politike i Nove Bosne.
