Općina Novo Sarajevo raspolaže sa ukupno 304 poslovna prostora. Od tog broja, čak 64 poslovna prostora su zapečaćena, govore zvanični podaci. Jedan od osnovnih razloga zbog kojeg su mnogi poslovni prostori zapečaćeni jesu dugovi zakupaca prema Općini Novo Sarajevo.
„Ukupan broj dužnika prema osnovu korištenja poslovnih prostora Općine Novo Sarajevo je 149. Od tog broja, 131 dužnik je napustio poslovni prostor. Ukupna vrijednost sporova s krajem 2022. godine, a koji se vode pred Općinskim sudom u Sarajevu, iznosi 3.944.931,35 KM. Za svih 149 dužnika u toku je sudski postupak ili je donesena sudska presuda, te su pokrenuti izvršni postupci“, rekli su za Žurnal iz Općine Novo Sarajevo.
Dakle, Općina Novo Sarajevo od zakupaca poslovnih prostora sudskim putem potražuje skoro četiri miliona maraka! Ako uporedimo ukupni broj dužnika i broj poslovnih prostora, u prosjeku je na dva poslovna prostora – jedan dužnik.
Ako na to dodamo podatak da je od 2010. godine, sudskim putem, po osnovu duga za zakup poslovnih prostora već naplaćeno oko 1,17 miliona maraka, te da neki dužnici pristaju izmiriti svoj dug momentom zaprimanja tužbe ili u toku sudskog postupka, jasno je da postoji veliki problem u naplati zakupnina. Ili je barem postojao u vrijeme dok je načelnik bio Nedžad Koldžo. Kako uvjeravaju iz općinske administracije, dolaskom načelnika Hasana Tanovića neke stvari su se promijenile:
„Predviđene su garancije za plaćanje zakupnine u smislu obezbjeđenja dvije bjanko mjenice bez protesta sa pripadajućom mjeničnom izjavom. Međutim, vrijedno je napomenuti da je istom Odlukom predviđen otkaz ugovora o zakupu nakon kašnjenja u plaćanju dužeg od 120 dana, kao i mogućnost sporazumne otplate duga na rate prije pokretanja sudskog spora. Ova praksa je počela 2021. godine, sa dolaskom nove administracije na čelo Općine Novo Sarajevo, što je već rezultiralo time da se zakupnine naplaćuju znatno efikasnije.“
Kako je potvrđeno za Žurnal, trenutno Općina Novo Sarajevo ima 212 aktivnih ugovora sa zakupcima koji redovno izmiruju zakupninu. Kako se tvrdi, od 2010. godine nije zastarilo niti jedno potraživanje, ali je činjenica i da je jedan broj poslovnih prostora danas napušten i ne donosi prihode, poput ovoga na Trgu heroja:
Foto: Žurnal
FIZIČKO LICE UPISANO KAO VLASNIK
Krajem 2022. godine Pravobranilaštvo Općine Novo Sarajevo podnijelo je Izvještaj o stanju sudskih postupaka koji se vode u vezi s poslovnim prostorima, uz listu svih aktivnih sudskih predmeta koji se vode radi naplate dugova.
U samom izvještaju opisano je više od 20 predmeta. Jedan od najzanimljivijih svakako je onaj gdje se jedna osoba (ime i prezime zbog Zakona o zaštiti ličnih podataka nije objavljeno) uspjela upisati kao vlasnik poslovnog prostora!
Naime, 2013. godine je, kako se navodi, presudom Općinskog suda u Sarajevu „po osnovu ulaganja svojih ličnih sredstava stekao pravo vlasništva na poslovnom prostoru (…) na osnovu čega se upisao kao vlasnik predmetnog poslovnog prostora.“
Općinu Novo Sarajevo novinari Žurnala su pitali kako je moguće da fizičko lice, na bilo koji način, postane vlasnik prostora koje je bilo u općinskom vlasništvu?
Odgovoreno im je da zakupci ni u kojem slučaju ne mogu steći pravo vlasništva na državnoj imovini koju su uzeli u zakup, ali da je sadašnji vlasnik iskoristio tadašnje nedefinisano stanje prilikom pretvorbe zajedničkih prostorija u poslovne prostore:
„Tužbom protiv Sarajevostana d.d. pred Općinskim sudom u Sarajevu tužitelj je ishodovao presudu u svoju korist i uknjižio se kao vlasnik. Tužitelj je tužio Sarajevostan d.d. dok je Općinu Novo Sarajevo izostavio kao tuženu stranu, a što je Općinski sud prihvatio. Pravobranilaštvo je i u ovom slučaju poduzelo sva raspoloživa pravna sredstva kada je saznalo za spornu presudu i očekuje se odluka drugostepenog suda po uloženoj žalbi Općine kao zainteresovane strane.“
Inače, Općina Novo Sarajevo potražuje skoro 30.000 KM od navedene osobe na osnovu zakupnina.
Ovo nije jedini slučaj gdje se fizička lica žele upisati kao vlasnici poslovnih prostora. Na primjer, saga oko poslovnog prostora u ulici Behdžeta Mutevelića br. 2 traje još od 2002. godine. Nakon prvo presude Općinskog, a potom i Kantonalnog suda u Sarajevu 2011. godine, naloženo je da se poslovni prostor preda Općini Novo Sarajevo.
Umjesto izvršenja, kreće sudska trakavica koja još uvijek nije okončana. Formalno, na snazi je mjera osiguranja kojom je odloženo izvršenje, a u međuvremenu je podignuta tužba protiv Općine Novo Sarajevo radi utvrđivanja prava vlasništva(?!) te je ovaj sudski postupak u toku.
Dešavalo se, kako se u izvještaju navodi, i da se predmeti „fizički gube u pisarnici suda“, i to u predmetu gdje je vrijednost spora oko 242 hiljade maraka.
Foto: Screenshot
Najveći broj zakupaca poslovnih prostora su fizička lica čiji identitet, osim inicijala, nije predstavljen. Na listi je i nekoliko firmi-dužnika. Iako su novinari Žurnala mnoge pokušali kontaktirati, na njihov poziv odgovorio je tek vlasnik i direktor firme „Katmar“ Bekir Katica.
Inače, protiv ove kompanije, navodi se u izvještaju, vode se dva aktivna sudska postupka i to za deposjediranje i naplatu duga, te se kaže kako su donesene dvije pravosnažne i izvršne presude. Vrijednost spora, prikazano je u tabeli, iznosi oko 26.000 KM.
„Dug je nastao u koroni, to je razlog. Morat ćemo platiti i to je to“, rekao je Katica, ne dajući detaljnije informacije.
U pregledu svih aktivnih sudskih predmeta koji se vode radi naplate dugova prema osnovu korištenja poslovnih prostora i deposjediranja dužnika, najvrjedniji je postupak iz 2010. godine koji se vodio protiv firme „Argentarija“ – 94.856,94 KM, te je u ovom slučaju u toku izvršni postupak.
Izvršni postupak je u toku i kada je riječ o tužbi protiv firme „Volvox“, a vrijednost spora je oko 44 hiljade maraka. Firma „Milkman“ spominje se tri puta u 2019. godini, a ukupna vrijednost tri spora je oko 68 hiljada maraka. Među tuženim, navode se i firme „Stroping“, „Topcon“, „Drime“, „Mos“…
Tuženo je i na desetine fizičkih lica, a najveća vrijednost je u predmetu protiv osobe inicijala H.N. – 44.248,32 KM, a druge tužbe vrijedne su od nekoliko hiljada, pa sve do preko 30 hiljada maraka.
Na kraju recimo i to da je situacija, prema iznesenim podacima, ipak bolja nego primjerice u Općini Centar Sarajevo, gdje zakupci poslovnih prostora duguju 16 miliona mraka Općini Centar, a o čemu je Žurnal iscrpno pisao.
Vijest Ko ne plaća poslovne prostore: Potražuju čak četiri miliona KM od zakupaca se prvi put pojavila na sljedećem linku: Fokus.ba.
