Skupina velikih američkih banaka ubacila je 30 milijardi dolara u First Republic, regionalnu američku banku kojoj je prijetilo urušavanje. Ovaj potez uslijedio je u vrijeme dok vlasti u SAD-u pokušavaju smiriti paniku oko stabilnosti bankarskog sustava, nakon propasti niza banaka u SAD-u, piše BBC.
Zabrinutost u vezi s tim sektorom proširila se i na globalnu razinu i povećala strahove od krize.
Američki regulatori pozdravili su ovaj potez, dok iz bankarskog sustava poručuju da banke imaju dovoljno gotovine i ostvaruju veliku zaradu.
“Nedavni događaji nisu ništa promijenili. Postupci najvećih američkih banaka odražavaju njihovo povjerenje u bankarski sustav zemlje”, poručili su, prenosi Index.hr.
“Ovo pokazuje otpornost bankarskog sustava”
Vijest da će 11 banaka, predvođenih JP Morganom i Citigroupom, pomoći posrnuloj regionalnoj banci dovela je do rasta dionica First Republica za više od 20%, što je dovelo do prekida trgovanja. Nešto kasnije rasprodaja je ponovno započela, što je znak da zabrinutost ostaje.
Tvrtka sa sjedištem u San Franciscu doživjela je pad cijene dionice od gotovo 70% tijekom prošlog tjedna, jer su se ulagači brinuli da je to sljedeća banka iz koje će klijenti masovno povući svoje depozite.
“Ovaj iskaz podrške od strane skupine velikih banaka je dobrodošao i pokazuje otpornost bankarskog sustava”, rekli su američki financijski dužnosnici, prenosi Index.hr.
“Vrlo ozbiljna kriza koja će imati učinke na realnu ekonomiju”
Problemi u bankarskom sektoru pojavili su se u SAD-u prošlog tjedna kada je Silicon Valley Bank (SVB), 16. najveći zajmodavac u zemlji, propao u najvećem bankrotu jedne američke banke od 2008. godine. Dva dana kasnije uslijedio je propast njujorške Signature banke.
Vlasti su uskočile kako bi zajamčile depozite iznad uobičajenih ograničenja, ali financijska su tržišta i dalje nestabilna.
Kao znak napetosti u sustavu, američka središnja banka izvijestila je o porastu hitnog kreditiranja banaka, s 318 milijardi dolara nepodmirenih zajmova u srijedu, u odnosu na 15 milijardi dolara tjedan ranije.
To uključuje otprilike 12 milijardi dolara ponuđenih kroz fond stvoren nakon kolapsa SVB-a.
“Veličina porasta Fed-ovih hitnih zajmova naglašava da je ovo vrlo ozbiljna kriza u bankarskom sustavu koja će imati značajne povratne učinke na realnu ekonomiju”, rekao je Paul Ashworth, glavni ekonomist za Sjevernu Ameriku u Capital Economicsu.
Američka ministrica financija Janet Yellen rekla je da bi štediše trebali imati povjerenja u sustav, priznajući ozbiljnost situacije.
Europska središnja banka nastavila dizati kamate
U međuvremenu, potpredsjednik Europske središnje banke (ECB), Luis de Guindos, rekao je da je bankarska industrija u Europi otporna i da su europske banke “ograničeno izložene institucijama SAD-a”.
ECB je najavio daljnje povećanje kamatnih stopa s 2.5% na 3%, ostajući pri svom plana povećanja kamata unatoč zabrinutostima kako će taj potez utjecati na tržišna previranja. Središnje banke diljem svijeta oštro su podigle troškove zaduživanja tijekom prošle godine kako bi pokušale obuzdati inflaciju.
Ti su potezi naštetili vrijednostima velikih portfelja obveznica koje su banke kupile kada su stope bile niže, što je promjena koja je pridonijela kolapsu banke Silicijske doline i pokrenula pitanja o situaciji u drugim bankama.
“Središnje banke šalju poruku da će se problemi suzbiti lokalno”
Švicarska nacionalna banka u srijedu je priopćila da daje do 50 milijardi eura hitnih sredstava posrnulom kreditnom divu Credit Suisse, koji se smatra ranjivim nakon bankrota američkih banaka.
Njegove su se dionice vratile više od 15% nakon velikih padova dan ranije, dok su glavni indeksi diljem Europe također ojačali.
John Gieve, bivši zamjenik guvernera Banke Engleske, rekao je za BBC da središnje banke šalju poruku da će se takvi problemi suzbiti lokalno. Dodao je da će u slučaju Credit Suisse akcija Švicarske nacionalne banke vjerojatno biti dovoljna da zaustavi širenje krize.
“Ne znam kakva je budućnost za Credit Suisse, ali zasad još uvijek stoje i čini se da će švicarska središnja banka osigurati da stoje dovoljno dugo da preuredi svoje poslove za budućnost.”
Niz skandala u švicarskoj banci
Credit Suisse, osnovana 1856. godine, suočila se s nizom skandala posljednjih godina, uključujući optužbe za pranje novca, optužbe za špijuniranje i odlaske zaposlenika na visokim pozicijama.
Banka je izgubila novac 2021. i ponovno 2022. te je upozorio da ne očekuje da će biti profitabilna do sljedeće godine. Klijenti su posljednjih mjeseci izvukli milijune eura iz tvrtke.
Glasnogovornica Bijele kuće Karine Jean-Pierre rekla je da su dužnosnici pratili razvoj događaja u Credit Suisseu, ali da su problemi u toj banci drugačiji od događaja u SAD-u.
“Njihovi problemi nisu povezani s trenutnom gospodarskom situacijom”, rekla je./HMS/
Centralna.ba
