Naime, FED je objavio da će se intenzitet dizanja kamatnih stopa u narednom periodu smanjiti, što bi značilo da je ovo povećanje stope za 0,75 postotnih bodova najveće povećanje u zadnjih 30 godina i da je zadnje značajno dizanje u ovoj godini. Realni američki BDP u drugom kvartalu ove godine pao je za 0,9 posto, što je drugi uzastopni kvartal u kojem najvažnija i najveća ekonomija svijeta bilježi silazni trend, to su službeni podaci koje je objavio američki Biro za ekonomske analize.
Pad BDP-a u dva uzastopna kvartala je kriterij na osnovu kojeg se utvrđuje je li neka ekonomija ušla u recesiju, pa je sasvim logično zaključiti kako se SAD nalaze u novoj recesiji koja bi se mogla pandemijski prenijeti na čitav svijet.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Dizanje kamatnih stopa je mehanizam koji FED koristi kako bi suzbio visoku inflaciju, ali ona u isto vrijeme usporava ekonomiju zbog skupljeg posuđivanja novca (o čemu smo ranije pisali). Ovo najavljivanje smanjenja intenziteta podizanja kamatnih stopa ukazuje na to da i FED očekuje recesiju i usporavanje ekonomskih tokova, uz sveprisutnu inflaciju koju zasad ne uspijeva smanjiti mjerama. Očigledno je da FED ima za cilj smanjenje inflacije bez obzira na to što bi kolateralna žrtva mogla biti ekonomija u cjelini. Postoji mogućnost da nas čeka još veći inflatorni udar, zbog čega FED vjerovatno reaguje na ovaj način, a da li je ovo dobro za realno tržište i tržište kapitala?
Da bi ulazak u recesiju bio i službeno potvrđen, potrebna je odluka američkog Nacionalnog ekonomskog istraživačkog biroa, koji čini grupa od osam ekonomista kojoj u pravilu treba više mjeseci da takvu odluku donese. Međutim, pojedini američki političari i ekonomisti tvrde da je potrebno čekati njihovu odluku prije nego što se zaključi da su SAD u recesiji. Dva uzastopna kvartala u kojima realni BDP pada govore sami za sebe.
Situacija na Starom kontinentu nije ništa bolja nego u Americi, što znači da i Evropi prijeti recesija. Moglo bi se zaključiti da je na Starom kontinentu situacija još neizvjesnija zbog već poznatih činjenica – rusko-ukrajinski rat, posljedice neuspješnog ekonomskog izlaska iz pandemijske krize te posljedične energetske krize, čije će se posljedice sve više osjetiti kako se bude zima približavala.
Svjedoci smo svakodnevno da visoka inflacija ne jenjava. U većini evropskih zemalja izražena je u dvocifrenim postocima. Kombinacija inflacije i usporavanja ekonomije, pad BDP-a naziva se stagflacija. Ne zaboravimo da je EU u prvom kvartalu ove godine jedva izbjegla pad BDP-a, jer je zabilježen rast za samo 0,4 posto. Stagflacija predstavlja izrazito nepovoljnu pojavu u kojoj kupovna moć građana vrijedi sve manje, potrošnja pada, štednja gubi svoju vrijednost, a u isto vrijeme raste i nezaposlenost te padaju realne plate.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Zbog toga je Svjetska banka izdala saopštenje u kojem se navodi kako očekuje pad evropskog BDP-a za 2,9 posto u 2022, a na svjetskom nivou očekuje bitno usporavanje rasta te stagflaciju u srednje i nisko razvijenim zemljama. Poznato nam je da je ulaganje za vrijeme recesija u mnoge investicijske instrumente poput dionica i nekretnina veoma rizično. Istovremeno, visoka inflacija svakim danom umanjuje vrijednost ušteđenog novca kojeg nije isplativo držati u takvom obliku (novčanom, gotovinskom), pa se s pravom postavlja pitanje – šta napraviti s novcem prije pojave recesije?
Prema riječima generalne direktorice MMF-a Kristine Georgijeve, globalne kamatne stope će nastaviti rasti do 2023, a tada će se usijane cijene početi hladiti kao odgovor na akcije centralnih banaka, piše Oslobođenje.
- Centralne banke pojačavaju mjere kako bi kontrolisale inflaciju i to je prioritet. Moraju nastaviti tako sve dok ne bude jasno da su inflaciona očekivanja čvrsto usidrena. U ovom trenutku još uvijek vidimo da inflacija raste te je zato moramo politi hladnim tušem, rekla je direktorica MMF-a na sastanku G-20 na Baliju i naglasila da se mora uspostaviti kontrola nad inflacijom, inače će prihodi erodirati, što će najviše pogoditi najsiromašnije dijelove svijeta.
