Krajem sedmice završava se projekat razvoja ženskog poduzetništva u Bosni i Hercegovini, pod nazivom BiHUB (www.bihhub.org). Riječ je o projektu koji je u posljednje dvije godine ispisao dobre priče u oblasti osnaživanja žena u Bosni i Hercegovini promovišući žensko poduzetništvo i osiguravajući njihovo uključivanje u procese donošenja odluka.
Posljednjih godina žensko poduzetništvo je identificirano kao koristan alat za povećanje uključivanja žena na tržište rada, što zauzvrat povećava osnaživanje žena, rodnu ravnopravnost, smanjuje siromaštvo i povećava opći ekonomski rast. Međutim, u Bosni i Hercegovini žensko poduzetništvo je još uvijek u velikoj mjeri nerazvijen sektor.
Žene čine samo 35 % radne snage u BiH, u poređenju sa muškarcima (60 %), što ukazuje na visok nivo rodne nejednakosti i slabo učešće na tržištu rada. Iako je poduzetništvo prepoznato kao sredstvo za poboljšanje socijalnog i ekonomskog položaja žena, prema posljednjim podacima ILO-a, samo 20,4 % svih samozaposlenih u BiH čine žene.
„U PiNI žensko poduzetništvo vidimo kao priliku za otvaranje novih radnih mjesta i, kao rezultat, priliku da ljudi, posebno žene, izbjegnu siromaštvo i socijalnu isključenost. Zato smo se odlučili za implementaciju ovakvog projekta u Bosni i Hercegovini. To je zemlja velikog potencijala, u kojoj se poduzetničke ideje proizašle iz potreba lokalnih zajednica i tržišta, unatoč strukturnim i političkim preprekama, mogu razvijati i uspješno zaživjeti“, iznijela je svrhu i viziju projekta PiNE stručnjakinja Mirna Buić.
Projekat piše 14 uspješnih poduzetničkih priča
U posljednje dvije godine u sklopu projekta proveli smo dosta aktivnosti podrške koje danas dovode do čak 14 uspješnih poduzetničkih priča. Jedna od njih je, na primjer, poduzetnica koja je, nakon što se isključivo posvetila brizi o porodici, odlučila slijediti svoju strast za pečenjem kolača i sada po završetku srednje škole vodi vlastitu brzorastuću kompaniju. Podržali smo i muzičara koji je ostao bez posla tokom COVID-19 i odlučio da slijedi svoju želju i postane pčelar, što nam je omogućio naš program podrške.
Profesionalno i finansijski smo podržali razne aktivnosti, kao što su ture za posmatranje ptica, enduro turizam, safari sa četvorotočkašima među divljim konjima, brend turističkih suvenira I love Jajce, dizajnerske unikatne vezene lampe i lampioni, prve bosanske zlikrofe bez glutena, itd.
Mirna Buić objašnjava zašto je važno da smo podržali ove priče: „Naša podrška – i finansijska i mentorska – start-upima u Livnu, Travniku i Jajcu bila je izuzetno važna. Riječ je o manjim sredinama u manje razvijenim kantonima, gdje je ovakva podrška više nego dobrodošla, a podržani start-upi će svakako doprinijeti njihovom ekonomskom razvoju. Pored socio-ekonomskog aspekta, treba istaći i individualni aspekt. Pojedinci koji su učestvovali u našem programu. To su izuzetni, sposobni i inovativni ljudi koji su uz samo malo ohrabrenja postigli mnogo. Došli su do nove poslovne ideje, novog proizvoda ili nove usluge, novih poznanstava, znanja, spoznaja o poslovanju i, što je još važnije, o sebi. Ostvarili su velike promjene na svom poslovnom putu, neki su započeli novo poglavlje u životu i potpuno promijenili svoj profesionalni put ili preusmjeren. Epidemija COVID-19 ih nije omela – još bolje, iskoristili su je za učenje i smišljanje novih ideja. Iznad svega, usudili su se.”
Projekat teži promjenama i na sistemskom nivou
Također, provodimo aktivnosti zagovaranja za integraciju mjera i strategija ženskog poduzetništva u Bosni i Hercegovini, s ciljem osiguravanja promjena i na sistemskom nivou. Zajedno sa partnerima i predstavnicima ključnih institucija za razvoj (ženskog) poduzetništva i zapošljavanja pripremamo predloge mera, kao što su uspostavljanje i finansiranje stalnih okruženja podrške ženskom poduzetništvu, uvođenje produžene njege u škole, uvođenje poduzetničkih sadržaja u osnovnim i svim srednjim školama itd.
“U BiH nedostaje sistemski i finansijski podržanih okruženja podrške i programa za razvoj poduzetništva – posebno ženskog. Žene su još uvijek u određenoj mjeri marginalizirane, posebno u manjim lokalnim zajednicama u Bosni i Hercegovini. Tradicionalna shvatanja uloge žene i dalje sprečavaju žene da slobodnije i hrabrije izaberu poduzetnički put. Stoga su ovakvi razvojni projekti ključni za postizanje malih, ali suštinskih pomaka u pravcu ekonomske emancipacije žena, veće uloge žena u društvu i sistemskih poboljšanja koja će ženama omogućiti lakši ulazak na tržište rada – i kroz poduzetništvo.” Mirna Buić objašnjava važnost realizacije razvojnih projekata.
Projekt sufinancira Ministarstvo vanjskih poslova Republike Slovenije, kroz Program međunarodne razvojne saradnje i humanitarne pomoći Slovenije, kojim Slovenija doprinosi uravnoteženijem i pravednijem razvoju i preuzima suodgovornost za eliminaciju siromaštva, smanjenje nejednakosti i postizanje održivog razvoja u partnerskim zemljama kao što je Bosna i Hercegovina.
Ministarstvo vanjskih poslova Republike Slovenije programom podržava i podstiče aktivnosti nevladinih i drugih organizacija koje doprinose rješavanju društvenih izazova, kao što su provođenje načela rodne ravnopravnosti i zajedničko osmišljavanje politika i mjera za njihovo rješavanje.
Projekt su nosili Kulturno prosvjetno društvo PiNA (vodeći partner), Centar za edukaciju mladih Travnik, JU Agencija za kulturnu-povijesnu i prirodnu baštinu i razvoj turističkih potencijala grada Jajca, Narodno sveučilište Livno i Linnovate Tehnološki park.
