U subotu rano ujutro, nakon višesatnih pregovora, dogovoreni su uvjeti Zakona o digitalnim uslugama (ili skraćeno DSA), koji će natjerati tehnološke tvrtke da preuzmu veću odgovornost za sadržaj koji se pojavljuje na njihovim platformama. Nove obveze uključuju brže uklanjanje ilegalnog sadržaja, objašnjavanje korisnicima kako njihovi algoritmi funkcioniraju i poduzimanje strožih mjera za širenje dezinformacija.
U slučaju ako se tvrtke ne budu pridržavale dogovorenih uvjeta, suočit će se s kaznama u visi od čak 6% godišnjeg prometa.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen je izjavila da će DSA unaprijediti osnovna pravila za sve internetske usluge u EU, a kao željeni cilj se navodi izjednačavanje online i offline kriminala, tj. sve što je ilegalno offline, treba biti ilegalno i online.
DSA se ne smije miješati s DMA ili Zakonom o digitalnim tržištima, koji je dogovoren još u ožujku. Oba zakona utječu na svijet tehnologije, ali DMA se usredotočuje na stvaranje jednakih uvjeta za sva poduzeća (smanjuje dominaciju velikana, a daje priliku malim tvrtkama), dok se DSA bavi načinom na koji tvrtke kontroliraju sadržaj na svojim platformama.
Iako se ovo odnosi samo na građane EU, učinak ovih zakona sigurno će se osjetiti i u drugim dijelovima svijeta. Globalne tehnološke tvrtke mogu odlučiti je li isplativije provesti jedinstvenu strategiju za sve i kao mjerilo uzeti relativno stroge propise EU-a ili će se prilagođavati kako pojedina druga tržišta zahtijevaju.
No vjerojatno će prihvatiti propisi EU-a kao globalne, budući da se i u SAD-u spremaju slični zahtjevi.
Konačni tekst DSA tek treba biti objavljen, no Europski parlament i Europska komisija detaljno su naveli niz obveza koje će sadržavati:
• Zabranjeno je ciljano oglašavanje temeljeno na vjeri, seksualnoj orijentaciji ili etničkoj pripadnosti pojedinca. Maloljetnici također ne mogu biti predmet ciljanog oglašavanja.
• “Tamni obrasci” – zbunjujuća ili obmanjujuća korisnička sučelja dizajnirana da usmjere korisnike na donošenje određenih izbora – bit će zabranjeni.
• Velike online platforme poput Facebooka morat će korisnicima „objasniti“ rad svojih algoritama za preporuku (npr. algoritama koji se koriste za razvrstavanje sadržaja na News Feedu). Korisnicima bi također trebalo ponuditi sustav preporuka koji se ne temelji na profiliranju. U slučaju Instagrama, to bi značilo kronološki feed.
• Usluge hostinga i internetske platforme morat će jasno objasniti zašto su uklonile nezakonit sadržaj, kao i omogućiti korisnicima da se žale na takva uklanjanja. Sam DSA ne definira koji je sadržaj nezakonit. To prepuštaju pojedinim zemljama.
• Najveće internetske platforme morat će vlastima (policiji ili nekom tipu online policije) pružiti ključne podatke kako bi pružili bolji uvid u to kako se online rizici razvijaju.
• Internetska tržišta moraju na svojoj platformi držati osnovne informacije o trgovcima kako bi se pronašli pojedinci koji prodaju ilegalnu robu ili usluge.
• Velike platforme također će morati uvesti nove strategije za suočavanje s dezinformacijama tijekom kriza (odredba inspirirana nedavnom invazijom na Ukrajinu).
DSA će, kao i DMA, razlikovati tehnološke tvrtke po veličini, stavljajući veće obveze na veće tvrtke. Najveće tvrtke — ona s najmanje 45 milijuna korisnika u EU-u, poput Mete i Googlea — suočit će se s najvećom kontrolom. Te su tehnološke tvrtke snažno lobirale da smanje zahtjeve DSA-a, posebice oni zahtjevi koji se tiču ciljanog oglašavanja i predaje podataka vanjskim istraživačima.
Iako su države članice EU-a sada dogovorile šire uvjete DSA-e, još uvijek treba detaljno napisati zakon i službeno ga izglasati.
Pravila će se primjenjivati na sve tvrtke 15 mjeseci nakon izglasavanja zakona ili od 1. siječnja 2024., ovisno o tome što je kasnije.
