Kada mislimo, mislimo na određenom jeziku. Možemo li misliti bez jezika?

Stoljećima su znanstvenici bili uvjereni kako se ne može misliti bez jezika. Ipak, istraživanja su pokazala kako postoje ljudi koji jednostavno ne vode unutarnji monolog (ne pričaju sami sa sobom u svojim glavama), a neki ljudi ne koriste jezične dijelove mozga za rješavanje logičkih problema koji  ne uključuju riječi.

Sredinom 20. stoljeća legendarni lingvisti poput Noama Chomskyog i Jerrya Fodora tvrdili su kako se jezik zapravo razvio kako bi nam omogućio kompleksnije promišljanje. Novija istraživanja opovrgnula su ovu teoriju. Naime, 2008. Hurlburt je skovao izraz “nesimbolička misao” ili promišljanje što podrazumijeva kognitivni proces koji se odvija bez uporabe riječi.. Hurlburt je naveo kako je izuzetno teško proučavati jezik i kogniciju jer je teško bilo što opisati. Ljudi koriste iste riječi kako bi opisali potpuno različita unutarnja iskustva. Drugi razlog zbog kojeg je teško prepoznati da misao nije uvijek nužno povezana s jezikom je to što ljudi ne znaju kako misliti “nesimbolički.”

Danas se uz pomoć modernih tehnologija nastoji dublje proučiti povezanost misli i jezika, a trenutno je vodeća znanstvenica na tom području Fedorenko čija bi istraživanja mogla pomoći i oboljelima od afazije (koja je nedavno dijagnosticirana glumcu Bruce Willisu).