Znanstvenici su nedavno otkrili kako ćemo, ne smanjimo li drastično emisiju stakleničkih plinova, ostati bez jednog od najfascinantnijih područja na Zemlji, Sibirske tundre.
Čak i u nekim najboljim scenarijima, kako prenosi Live science, ostat ćemo bez dvije trećine ovog područja, na kojem raste trava, mahovina, nisko raslinje i razni lišajevi…
Kako se tundrin permafrost topi, oslobodit će goleme količine stakleničkih plinova u atmosferu i dodatno će ubrzati globalno zagrijavanje.
“Šokirali smo se kojom će se brzinom tundra pretvoriti u šumu”, rekao je ekolog Stefan Kruse, sa Wegenerova instituta za polarno i pomorsko istraživanje u Bremerhavenu u Njemačkoj.
Guitak tundre neće samo utjecati na bioraznolikost i ljudsku kulturu, već će ostaviti i tešje posljedice za zagrijavanje Arktika, pojasnio je Kurse za Live science.
Nestat će vrlo brzo, ako nešto ne poduzmemo
Još uvijek nije poznato koliko će brzo travnato i grmovito područje tundre biti pretvoreno u šumsko područje, ali na nekim područjima šuma rapidno napreduje prema sjeveru, dok je na drugim područjima statična ili se čak povlači.
Kruse i njegove kolege pokrenuli su novi model koji evaluira širenje šume po tundri i to na četiri tisuće kilometara prostora. Otkrili su da jednom kada šume krenu rasti prema sjeveru bit će ih gotovo nemoguće zaustaviti bez obzira na temperature.
U scenariju u kojem emisije ugljika potpuno prestaju do 2100. godine i porast globalne temperature ostane ispod dva stupnja Clezijeva, do 2500. godine preostat će nam samo 32.7 posto tundre. Odnosno, ostat će samo komad tundre u Chukotki na dalekom istoku i jedno područje na poluotoku Taymyr na krajnjem sjeveru.
To je, dakle, možda i najbolji scenarij, ali ako se nešto ne promijeni vrlo brzo, tundra će nestati puno prije. Primjerice, ako se emisija ne smanji do 2050. godine, i sreže na pola do 2100. godine, šume će prekriti sve osim 5.7 posto tundre i razorit će cijeli ekosistem.
